MISTERIJA NEMAČKOG STOUNHENDŽA: Slomljene KOSTI dece i žena u koncentričnim krugovima 4.300 godina čuvaju tajnu jezivih rituala!
Foto: Profimedia / AFP/ Stephan Schulz/dpa

običaji neolita

MISTERIJA NEMAČKOG STOUNHENDŽA: Slomljene KOSTI dece i žena u koncentričnim krugovima 4.300 godina čuvaju tajnu jezivih rituala!

Planeta -

Drevni ostaci ubijenih žena i dece pronađeni su na lokalitetu poznatom kao „Nemački Stounhendž“.

Slomljene kosti lobanja i rebara pronađene su na lokalitetu u blizini Berlina koji se naziva Ring (prsten) blizu mesta Pomelte. Kako je utvrđeno, kosti pripadaju deci, tinejdžerima i ženama.

Najmanje jednom od njih su ruke bile vezane pre smrti.

Pomelte, Nemački Stounhendž
foto: Profimedia / AFP / Klaus-Dietmar Gabbert/dpa

Smatra se da je drevno nalazište kružnog oblika, koje se sastoji od sedam koncentričnih krugova, korišćeno između 2300. pne i 2050. pne za drevne rituale.

Kosti su pronađene u jamama na tom lokalitetu i datiraju oko 2300. pne.

Smatra se da su ljudi iz doba neolita izgradili strukturu iz sličnog razloga kao i ljudi koji su izgradili Stounhendž u Velikoj Britaniji.

Jedina razlika sa engleskim Stounhendžom je u materijalu. Nemački stubovi su izgrađeni od drveta koje nije trajno kao kamen, ali su arheolozi metodom radioaktivnog ugljenika uspeli da otkriju kada je drevna opservatorija nastala.

Njegovih sedam kružnih jarka, jama i stubova mogu se poravnati sa putanjom Sunca.

Pomelte, Nemački Stounhendž
foto: Profimedia / AFP/ Stephan Schulz/dpa

Ostaci žena i dece sugerišu da je ono takođe korišćeno kao mesto za izvođenje rituala obožavanja mrtvih, prema rečima stručnjaka.

Moguće da je ritualno uništen

Andre Špacijer iz Državnog zavoda za kulturno nasleđe Baden-Vurtemberg i Fransoa Bertem sa Univerziteta Martin Luther Hale proučavali su lokaciju.

Oko 29 okna oko lokaliteta sadržalo je unakažene ljudske kosti, životinjske kosti, posude za piće i sekire.

Pomelte, Nemački Stounhendž
foto: Profimedia / AFP/ Stephan Schulz/dpa

"Izgleda da su na kraju glavne okupacije, oko 2050. godine pre nove ere, izvlačili stubove, stavljali ponude u rupe u kojima su bili pobodeni, i verovatno palili drvene stubove i bacali ga u jarak", rekaoje dr Špacier za Live Science.

"Dakle, zatvorili su sve karakteristike. I dalje je bilo vidljivo na površini zemlje, ali samo kao omanja udubljenja"

Njihova otkrića objavljena su u časopisu Antiquity Univerziteta u Kembridžu.

Kurir.rs / The Sun, Foto: Profimedia / AFP/ Stephan Schulz/dpa

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja