MALALA POZVALA DA SE SLUŠAJU GLASOVI AVGANISTANSKIH ŽENA: Talibani su pokušali da me ubiju zato što sam htela da se školujem
Foto: GETTY IMAGES / Getty images / Profimedia

dobitnica Nobelove nagrade za mir

MALALA POZVALA DA SE SLUŠAJU GLASOVI AVGANISTANSKIH ŽENA: Talibani su pokušali da me ubiju zato što sam htela da se školujem

Planeta -

U poslednje dve decenije milioni avganistanskih žena i devojaka steklo je obrazovanje. Sada je budućnost koja im je obećana opasno blizu propasti.

"Kontrolu ponovo imaju talibani, koji su do gubitka vlasti pre 20 godina zabranili gotovo svim devojčicama i ženama da pohađaju školu i izrekli oštre kazne onima koji su im prkosili. Kao i mnoge žene bojim se za svoje sestre Avganistanke", za Njujork Tajms (The New York Times) piše Malala Jusafzai, mlada pakistanska aktivistkinja za ženska prava i dobitnica Nobelove nagrade za mir, koja je 2009. godine teško povređena u napadu talibana.

"Ne mogu da se ne prisetim sopstvenog detinjstva. Kada su talibani 2007. godine zauzeli moj rodni grad u dolini Svat u Pakistanu i nedugo nakon toga devojčicama zabranili obrazovanje, sakrila sam svoje knjige pod svoj dugi šal i u strahu krenula prema školi. Pet godina kasnije, kada mi je bilo 15 godina, talibani su pokušali da me ubiju zato što sam govorila o mom pravu na školovanje".

Zahvalna sam na svom današnjem životu

"Zato sam zahvalna na svom današnjem životu. Nakon što sam prošle godine završila fakultet i počela da krojim sopstveni put u karijeri, ne mogu da zamislim gubitak svega toga i povratak u život koji su mi definisali muškarci sa oružjem".

0562491587, Malala Jusafzai
foto: Malala Fund / Ferrari / Profimedia

"Avganistanske devojčice i mlade žene ponovo su tamo gde sam nekada bila i ja - u očaju zbog pomisli da im više nikada neće biti dopušteno da vide učionicu ili da drže knjigu u rukama. Neki talibani kažu da ženama i devojčicama neće uskratiti obrazovanje ili pravo na rad. Ipak, s obzirom na talibansku istoriju nasilnog suzbijanja ženskih prava, strahovi Avganistanki su stvarni. Već pristižu izveštaji o izbacivanju studentkinja sa univerziteta i zaposlenih žena iz kancelarija".

"Ništa od ovoga nije novo za stanovnike Avganistana, koji su generacijama bili zarobljeni u ratovima globalnih i regionalnih sila. Deca su se rađala usred bitaka. Porodice već godinama žive u izbegličkim kampovima, a poslednjih dana hiljade su pobegle iz svojih domova. Kalašnjikovi koje nose talibani težak su teret na plećima svih avganistanskih ljudi. Zemlje koje su koristile Avganistance kao pijune u svojim ideološkim i pohlepnim ratovima ostavile su ih da sami nose teret".

Još nije kasno za pomoć avganistanskom narodu

"Međutim, još nije kasno za pomoć avganistanskom narodu - naročito ženama i deci. U poslednje dve nedelje razgovarala sam sa nekoliko zagovornika obrazovanja u Avganistanu o njihovoj trenutnoj situaciji i onome što očekuju. Ne imenujem ih ovde zbog sigurnosnih razloga. Jedna žena koja vodi škole za ruralnu decu rekla mi je da je izgubila kontakt sa svojim učiteljima i učenicima".

"Inače radimo na obrazovanju, ali trenutno smo usredsređeni na šatore. Ljudi beže u hiljadama i potrebna nam je hitna humanitarna pomoć kako porodice ne bi umrle od gladi ili nedostatka pitke vode", rekla je ova aktivistkinja. Ponovila je molbu koju je čula i od drugih - regionalne vlasti trebalo bi aktivno da pomažu u zaštiti žena i dece. Susedne zemlje, Kina, Iran, Pakistan, Tadžikistan, Turkmenistan, moraju da otvore svoja vrata civilima koji beže. To će spasiti živote i pomoći stabilizaciji regije. Oni takođe moraju dopustiti deci izbeglicama da se upišu u lokalne škole, a humanitarnim organizacijama da postave privremene centre za učenje u kampovima i naseljima.

Gledajući budućnost Avganistana, druga aktivistkinja želi da talibani budu jasni oko toga šta će dozvoliti: "Nije dovoljno neodređeno reći da devojke mogu da idu u školu. Potrebni su nam konkretni dogovori da devojčice mogu da završe svoje obrazovanje, da mogu da studiraju nauku i matematiku, da mogu da idui na univerzitete i da će im biti dopušteno da rade poslove koje žele".

Aktivistkinje sa kojima sam razgovarala plašile su se povratka verskom obrazovanju, što bi decu ostavilo bez veština potrebnih da ostvare svoje snove, a njihovu zemlju bez budućih lekara, inženjera i naučnika.

"Biće vremena za raspravu o tome šta je pošlo po zlu u ratu u Avganistanu, ali u ovom kritičnom trenutku moramo da slušamo glasove avganistanskih žena i devojaka. Traže zaštitu, obrazovanje, slobodu i budućnost koja im je obećana. Ne možemo ih i dalje izneveravati. Nemamo vremena na pretek", zaključuje Malala za The New York Times.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track