BERLINSKI FIJASKO Dok su SAD, Britanija i Poljska slali oružje Kijevu, Nemačka imala drugi, bolji plan! Jedini problem: Propao je
Foto: Printscreen/YouTube

gde je zapelo?

BERLINSKI FIJASKO Dok su SAD, Britanija i Poljska slali oružje Kijevu, Nemačka imala drugi, bolji plan! Jedini problem: Propao je

Planeta -

Plan je bio primamljiv: Ukrajinu brzo snabdeti oružjem koje može odmah da koristi, bez dugotrajne obuke. Ali do sada nije finalizovana nijedna takozvana "kružna razmena", a dogovor sa Poljskom je pred krahom, piše Dojče vele.

Kružna razmena oružja

Kritičari su optuživali nemačku vladu da Ukrajini ne isporučuje dovoljno oružja. Kružnom razmenom Nemačka je planirala da indirektno isporučuje više teškog naoružanja preko partnera. Nemačka bi bila donator, postojao bi "partner za razmenu" dok je Ukrajina zemlja primalac.

Namera je bila da se Ukrajini dostavi bivše rusko ili sovjetsko teško naoružanje koje ukrajinski vojnici mogu odmah da koriste, za razliku od novih zapadnih sistema za koje im je potrebna dugotrajna obuka i vežba.

Na primer, Ukrajinci bi dobijali tenkove koje imaju neke južne i istočne članice NATO poput Poljske, Češke, Slovačke, Slovenije i Grčke. One bi, pak, zauzvrat dobile savremenu nemačku opremu.

Čemu sve to?

Argument nemačke vlade bio je da su Ukrajinci najbolji u rukovanju tenkovima sovjetske proizvodnje, da ih ne treba obučavati i da za njih imaju rezervne delove. Istovremeno, Vlada a naročito kancelar Olaf Šolc, želeli su po svaku cenu da izbegnu da se u Ukrajini koriste nemački borbeni tenkovi Leopard ili oklopni transporteri Marder. Razloga je više - koji su odlučujući, može se samo nagađati, piše DW.

Da nemački tenkovi nikada više ne smeju da pucaju na ruske bila je jedna od lekcija naučenih iz nacističke prošlosti Nemačke i Drugog svetskog rata. Osim toga, postoji bojazan da bi Moskva direktne isporuke tenkova videla kao prelazak crvene linije, što bi dovelo do opasne eskalacije situacije.

Nemačka vlada se zvanično poziva na usmeni dogovor među NATO partnerima, na osnovu kog niko nije isporučio takvu zapadnu ratnu opremu.

Zato je za Nemačku krajnje neugodno kad Španija insistira upravo na tome i najavljuje da planira da pošalje Leoparde u Ukrajinu. Da li će do toga stvarno doći, ostaje da se vidi.

Šta je do sada postignuto?

Ništa.

Pre gotovo tri meseca Bundestag je velikom većinom glasova odlučio da savezna vlada takođe treba da podrži Ukrajinu teškim naoružanjem. Do sada je, međutim, isporučeno samo sedam samohodnih haubica iz zaliha nemačke vojske, stoji na spisku isporučenog oružja koji je vlada objavila na internetu.

Osim toga, nemačka industrija naoružanja trebalo bi da počne sa isporukama protivazdušnih tenkova do kraja jula, ali je isporuka oružja na procesu kružne razmene.

Zemlje poput Poljske i Češke već su Ukrajini isporučile borbene tenkove T-72 i borbena vozila BMP1. Nemačka vlada tada je najavila da će svom NATO partneru Češkoj staviti na raspolaganje 15 tenkova Leopard 2 iz industrijskih zaliha kao kompenzaciju. Ali, razmjena još nije realizovana, baš kao ni slični planovi sa Poljskom, Slovačkom, Grčkom i Slovenijom.

Zašto to sve traje tako dugo?

Kratak odgovor je: zato što zemlje uključene u razmenu nisu zadovoljne nemačkom ponudom. To se vidi na primeru Slovenije. To je prva zemlja sa kojom su pregovori započeli još u aprilu. U zamenu da Slovenija isporuči Ukrajini borbene tenkove i oklopne transportere (T72 i BMP1), Berlin je ponudio borbeno vozilo Marder i oklopni transporter Fuš - oba modela su stara oko 50 godina. Umesto toga, Slovenija je želela novo borbeno vozilo Puma i tenkove tipa Leopard, dakle moderno oružje.

Slično natezanje oko razmene postoji i s drugim zemljama partnerima. Zato su ti krugovi u stvari još nedovršeni polukrugovi. Usput, još jedna neobičnost: Bundesver je odbio da isporuči Ukrajini oklopni transporter Fuš uz argument da bi time bila ugrožena operativna spremnost nemačke vojske - ali su bili spremni da ga predaju Sloveniji, navodi Dojle vele.

Kako stoje pregovori s Poljskom?

Prema poljskim izvorima, u prva dva meseca rata u Ukrajini, Varšava je Kijevu isporučila do 240 tenkova T-72 i nekoliko desetina oklopnih vozila. Ova zemlja se smatra glavnim saveznikom Ukrajine.

Još u maju, poljski predsednik Andžej Duda kritikovao je nemačku vladu što Varšavi nije isporučila obećanu zamenu za stare sovjetske tenkove. I Poljska je tražila nemačle tenkove Leopard 2. Pregovori su zapeli, a prema informacijama nemačkog javnog servisa ARD-a, preti im konačni krah.

Nedavno je zamenik poljskog ministra spoljnih poslova rekao je da nema "prave ponude Nemačke koja bi mogla da se razmotri".

Prema rečima stručnjaka za međunarodne odnose Roderiha Kisevetera savezna vlada nedavno je ponudila Poljskoj 20 obnovljenih tenkova Leopard 2. Namera je da se od aprila 2023. isporučuje jedan tenk mesečno, a od oktobra tri mesečno.

To, izgleda, Poljacima nije dovoljno,Pregovori ipak još nisu okončani. U međuvremenu se saznaje da je Poljska od SAD-a dobila prvi od ukupno 366 borbenih tenkova tipa Abrams.

Kritika postupka kružne razmene

Kritičari se ne slažu s izrekom da "za dobar prsten treba vremena". Ugled i kredibilitet Nemačke kod saveznika, naročito u istočnoj Evropi, bili bi ozbiljno narušeni ukoliko bi se sve previše odugovlačilo, upozorava opozicija.

Osim toga, mnogi opozicioni političari, ali i neki iz vladine koalicije, ne shvataju zašto Nemačka Ukrajinu direktno ne snabdeva savremenom opremom iz svojih zaliha, već insistira na starim sovjetskim oružjem, kad se već u Ukrajini brani i sloboda Zapada.

Ministarka obrane Kristin Labreht u više navrata je istakla da su rezerve oružja koje na raspolaganju ima nemačka vojska iscrpljene. Međutim, najnovije pismo Šolcu koje mu je uputila predsednica Odbora za obranu nemačkog parlamenta Mari-Agnes Strak-Cimerman, inače članica Liberalne stranke, jasno je pokazalo da bi i neki unutar koalicione vlade takođe želeli da se isporuke oružja ubrzaju.

Za sada, Šolc to jasno odbija i bez mnogo rasprave.

Kurir.rs/Dojče vele

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track