META KRIM: Kako je i zašto napadnut štab Crnomorske flote u Sevastopolju! Ukrajinci izveli kombinovani napad dronovima i hakerima
Foto: Printscreen Twitter

analiza

META KRIM: Kako je i zašto napadnut štab Crnomorske flote u Sevastopolju! Ukrajinci izveli kombinovani napad dronovima i hakerima

Planeta -

Ukrajinski udar na štab Crnomorske flote- ovako je danas odjeknula vest o napadu ukrajinskog drona kamikaze na sedište jedne od značajnijih flota ruske mornarice od kada je krenuo napad na Ukrajinu.

Naime, poslednjih nekoliko dana Krim je pod opsežnim udarima ukrajinskih raketa, delovanjem spavača i diverzanata, napadima bespilotnih letelica i hakera, koji su u subotu hakovali najpre TV kanale na samom Krimu, a onda i otežali i stvorili haos u signalizaciji na prilazu Krečkom mostu.

Šta to govori? Šta se krije iz ovoga? Da li je ovo početak te čuvene ofanzive?

Autor ovog teksta je pre nešto manje od mesec dana na Kurir TV ponovio da će fokus ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog biti Krim i pokušaj da uz pomoć britanskih vojnih savetnika i pripadnika mornaričkih specijalnih jednica SBS izvrši direktni prodor na Krim, prvo demoralizacijom stanovništa konstantnim napadima bilo hakerski, raketama ili dronovima, a onda kada se za to stvore i preduslovi pokuša i vojni udar i da na taj način se osvoji Krim koji za Rusiju ima stratešku važnost i time skrati rat.

Neko bi postavio pitanje, a šta je sa Donbasom i trenutim iscrpljujućim ratom?

Ako bi se odgovorilo na ovo pitanje, i približno ušlo u glavu Zelenskog onda bi se stvorila vizija prema kojoj bi Donbas pao domino efektom i time rat bio završen munjevito ukrajinskom pobedom.

O tome koliki značaj Krim ima za Ukrajinu govori i podatak da vlast u Kijevu i dalje ima paralelen strukture vlasti i ogroman novac koji se izdvaja za funkcionisanje i njegov povratak pod ukrajinsku vlast. S druge strane za Rusiju Krim ima vištestruki značaj osim strateškog -meki stomak Rusije ima i vojni pošto se ključna pomorska infrastrktura Crnomorske flote, koja se nalazi u obnovi. Naime u slučaju da NATO i SAD stignu na Krim i Ukrajina uđe u NATO, Rusija bi izgubila kontrolu nad 90 posto Crnog mora, a SAD omogućilo projekciju sile na Kavkaz i Kaspijsko jezero.

Inače u petak uveče 19. avgusta usledio je žestoki napad ukrajinskih snaga bezbednosti na Krim. Naime, lansiran je veliki broj dronova taktičkih i dronova-kamikaza na Krim. Ruska PVO koja pokriva taj prostor hibridnim PVO sistemima Pancir S-1 i S-2 imala je pune ruke posla u obaranju letelica koje su letele prema Krečkom mostu. Osim raketa korišteni su i topovi i veliki broj dronova je oboren.

Narednog dana 20. avgusta usledio je novi napad kada je pogođen štab Crnomorske flote. Na njega je lansiran dron. Neki su naveli da je u pitanju laki kineski komercijalni dron. S druge strane navodi se da je u pitanju i ukrajinska verzija drona-kamikaze PD-1 i PD-2 koji koštaju prema nekim procenama od 2.000-5.000 dolara.

Udarom na štab Crnomorske flote pričinjena je veća materijalna šteta, ali za sad podataka o žrtvama nije bilo.

Na jednom od poslednjih snimaka se vidi i da je čak ruska vojska upotrebom topova i automatskog oružja pokušala da obori ovaj dron. Dok Zapad slavi napad, ruske snage bezbednosti i dalje vode bitku, s tim da su Hakeri paralisali ponovo saobraćaj na Krečkom mostu, što govori i podatak da je ovaj most najvrednija meta u operaciji zauzimanja Krima.

Kurir.rs/A.Mlakar

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track