OTKRIVENI OSTACI BIZARNOG PREDATORA: Australijske stručnjake ŠOKIRALO neobično stvorenje koje je OVAKO izgledalo
Foto: Profimedia

OTKRIVENI OSTACI BIZARNOG PREDATORA: Australijske stručnjake ŠOKIRALO neobično stvorenje koje je OVAKO izgledalo

Planeta -

Bizarni predator harao je rekama centralne Australije pre 380 miliona godina. Ovo stvorenje imalo je oštre zube i ogromne očnjake, kao i otvore na vrhu lobanje pomoću kojih je udisalo vazduh, pokazuju istraživanja.

Fosil neobične ribe pronađen je u reci Finke, koju mnogi smatraju najstarijom rekom na svetu.

Tim istraživača, koji je predvodio paleontolog sa Univerziteta Flinders dr Brajan Ču, ribu je nazvao Harajicadectes zhumini. Prvi deo imena ukazuje na mesto pronalaska – Harajica, dok drugi dectes predstavlja starogrčku reč kojom se opisuje neko ko grize. Treći deo imena - zhumini – omaž je profesoru Min Žuu iz Kineske akademije nauka, koji je dao veliki doprinos istraživanju ranih kičmenjaka.

Riba je bila duga oko 40 centimetara, a veruje se da je bila predator na vrhu lanca ishrane. Kako navodi ScienceAlert, u velikim ustima ova riba imala je mnogo oštrih zuba i ogromne očnjake.

riba
foto: Ilustracija: BRIAN CHOO, FLINDERS UNIVERSITY

Ovo stvorenje deo je grane tetrapodomorfa, od kojih su neki evoluirali u tetrapode ili kopnene četvoronošce. Specifično je po specifičnom velikim otvorima na vrhu lobanje.

"Veruje se da su ove strukture tu da udisanje vazduha. Slične strukture ima moderna afrička mnogoperka i koristi ih za udisanje vazduha na površini vode. To je karakteristika koja se pojavila kod više tetrapodomorfa srednjeg devona. Osim Harajidectesa iz centralne Australije, velike otvore imaju i Gogonasusi iz zapadne Australije i elpistostegalije poput Tiktaalika, najbližeg rođaka četvoronožnih tetrapoda" rekao je dr Brajan Ču.

Profesor Univerziteta Flinders Džon Long, vodeći australijski ekspert za fosile riba i koautor istraživanja objavljenog u Journal of Vertebrate Paleontology, kaže da je sinhronizovana pojava ove adaptacije za disanje verovatno bila povezana sa padom kiseonika u atmosferi sredinom devona.

Ova studija je kulminacija 50 godina istraživanja. Profesor Gavin Jang je otkrio fragmente ove vrste 1973, a onda je deo njih otkriven i u 1991. Međutim, proučavanje je bilo problematično dok skoro potpuni fosil nije pronađen 2016.

(Kurir.rs/PHYS/Preneo: A.N.)

Bonus video:

01:33

KOPALI TEMELJ ZA ZGRADU U NIŠU, PA NALETELI NA NEŠTO NEVEROVATNO! Čim su videli o čemu je reč, ZATRPALI odmah (KURIR TELEVIZIJA)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track