Rusko taktičko nuklearno oružje, koje se može lansirati projektilima s kopna ili mora ili iz zrakoplova, dizajnirano je za ograničenu upotrebu na bojnom polju u Evropi i Aziji, za razliku od većeg "strateškog" oružja namenjenog gađanju SAD-a.
Ruske snage vežbale su korišćenje taktičkog nuklearnog oružja u ranoj fazi sukoba s velikom svetskom silom, pokazuju ruski vojni dokumenti koji su procurili u javnost.
Financial Times (FT) je imao uvid u tajne dokumente koji opisuju prag za korišćenje taktičkog nuklearnog oružja. Analitičari koji su pregledali dokumente kažu kako je taj prag zapravo niži nego što je Rusija ikada javno priznala.
Radi se o ukupno 29 tajnih ruskih vojnih dosjea sastavljenih između 2008. i 2014., u kojima se raspravlja o operativnim principima za korišćenje nuklearnog oružja. Kriterijumi za potencijalni nuklearni odgovor kreću se od neprijateljskog upada na rusku teritoriju do specifičnijih okidača, kao što je uništenje 20 odsto ruskih strateških podmornica s balističkim raketama.
"Ovo je prvi put da smo videli dokumente poput ovog objavljene u javnoj domeni. Oni pokazuju da je operativni prag za korišćenje nuklearnog oružja prilično nizak ako se željeni rezultat ne može postići konvencionalnim sredstvima", kazao je Aleksandar Gabuev, direktor Karnegijevog centra za Rusiju i Evroaziju, prenosi Index.
Moskovska elita sumnja u namere Kine
Rusko taktičko nuklearno oružje, koje se može lansirati projektilima s kopna ili mora ili iz zrakoplova, dizajnirano je za ograničenu upotrebu na bojnom polju u Evropi i Aziji, za razliku od većeg "strateškog" oružja namenjenog gađanju SAD-a.
Moderne taktičke bojeve glave mogu da oslobode znatno više energije od oružja bačenog na Nagasaki i Hirošimu 1945. godine. Iako dosjei datiraju od pre deset i više godina, analitičari tvrde da su i dalje relevantni za trenutnu rusku vojnu doktrinu.
Dokumente su FT-u pokazali zapadni izvori. Obrambeni planovi razotkrivaju duboko ukorenjene sumnje u Kinu među moskovskom sigurnosnom elitom čak i u trenutku kad je Putin počeo stvarati savez s Pekingom, koji je još 2001. uključivao sporazum kojim su se obe zemlje obavezale da neće prve pokrenuti nuklearni udar.
U godinama koje su usledile, Rusija i Kina produbile su svoje partnerstvo, posebno otkako je Si Điping preuzeo vlast u Pekingu 2012. Rat u Ukrajini zacementirao je status Rusije kao mlađeg partnera u njihovim odnosima, a Kina je Moskvi dala vitalnu ekonomsku pomoć u suočavanju sa zapadnim sankcijama.
Kina: Uspostavili smo večno prijateljstvo s Rusima
Ipak, čak i kad su se zemlje zbližile, dokumenti pokazuju da je ruski istočni vojni okrug uvežbavao više scenarija koji podrazumevaju kinesku invaziju. Vežbe nude redak uvid u to kako Rusija na svoj nuklearni arsenal gleda kao na kamen temeljac svoje obrambene politike i da obučava snage kako bi mogle da izvedu prvi nuklearni napad u nekim uslovima na bojnom polju.
Scenario koji opisuje hipotetički napad Kine navodi da bi Rusija, nazvana "Severna federacija", mogla da odgovori taktičkim nuklearnim udarom kako bi zaustavila "Jug" u napredovanju s drugim talasom invazijskih snaga.
"Zapovest je izdao vrhovni zapovednik. Koristite nuklearno oružje u slučaju da neprijatelj rasporedi snage drugog ešalona i preti daljim napadom u smeru glavnog udara", stoji u dokumentu. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da nema nikakve osnove za sumnje Moskve.
"Ugovor o dobrosusedstvu, prijateljstvu i saradnji između Kine i Rusije pravno je uspostavio koncept večnog prijateljstva između dve zemle", rekao je portparol. Kremlj nije odgovorio na FT-ov zahtev za komentarom.
Što bi predstavljalo prelazak praga?
Zasebna vježba za mornaričke časnike, koja nije povezana sa scenarijem rata s Kinom, ocrtava šire kriterije za potencijalni nuklearni napad, uključujući iskrcavanje neprijatelja na ruski teritorij, poraz jedinica odgovornih za osiguranje graničnih područja ili neposredni neprijateljski napad konvencionalnim oružjem.
Prag se zapravo definira kao kombinacija čimbenika gdje bi gubici koje su pretrpjele ruske snage "neopozivo doveli do njihovog neuspjeha da zaustave veliku neprijateljsku agresiju", što je "kritična situacija za državnu sigurnost Rusije".
Drugi potencijalni uvjeti uključuju uništenje 20 posto ruskih strateških podmornica s balističkim projektilima, 30 posto njenih jurišnih podmornica na nuklearni pogon, tri ili više krstarica, tri aerodroma ili istovremeni pogodak na glavne i rezervne obalne zapovjedne centre.
Također se očekuje da će ruska vojska moći koristiti taktičko nuklearno oružje za široki niz ciljeva, uključujući "obuzdavanje država od upotrebe agresije ili eskalacije vojnih sukoba", "zaustavljanje agresije", sprječavanje ruskih snaga da izgube bitke ili teritorij.
Putin ne želi sniziti prag
Putin je prošlog juna izjavio da nije sklon korišćenju taktičkih nuklearnih napada, ali se zatim pohvalio da Rusija ima veći nestrateški arsenal od zemalja NATO-a. Sjedinjene Države procenjuje da Rusija ima najmanje 2.000 komada takvog oružja.
Putin je prošle godine rekao da ruska nuklearna doktrina podrazumeva dva moguća praga za korišćenje nuklearnog oružja: odmazda na prvi neprijateljski nuklearni udar i slučaj kada samo postojanje Rusije kao države dođe u opasnost. Dodao je da nijedan od kriterijuma verovatno neće biti ispunjen.
Moskva je poslednjih godina poboljšala odnose s Pekingom i premestila snage s istoka u Ukrajinu, ali je nastavila da gradi svoju istočnu obranu.
Moskva nastavila s vežbama i posle invazije na Ukrajinu
"Rusija nastavlja da pojačava i testira svoje rakete koje mogu da nose nuklearno oružje na Dalekom istoku u blizini svoje granice s Kinom", naveo je Vilijam Alberke, direktor strategije, tehnologije i kontrole naoružanja na Međunarodnom institutu za strateške studije.
"Mnogi od ovih sistema imaju domet samo za napad na Kinu", nastavio je. Tvrdi da se Rusija i dalje ponaša s "teorijom upotrebe" nuklearnog oružja iznesenom u dokumentima.
"Nismo videli temeljno preispitivanje", naglasio je, dodajući kako je Rusija verovatno zabrinuta da bi Kina mogla da pokuša da iskoristi zaokupljenost Moskve "kako bi izgurala Ruse iz srednje Azije". Dokumenti odražavaju obrasce viđene u vežbama koje je ruska vojska redovno održavala pre i nakon Putinove invazije na Ukrajinu 2022. godine.
On je ukazao i na primere ruskih vežbi održanih u junu i novembru prošle godine kada su u dve regije na granici s Kinom korišćene rakete Iskander koje mogu da nose nuklearno oružje.
"Rusi veruju da bi napad Kinu ili SAD mogao biti otrežnjujući"
Ukrajinski zvaničnici tvrdili su da su Putinove nuklearne pretnje uverile SAD i druge saveznike da ne naoružaju Kijev odlučnije u ranoj fazi sukoba, kada je napredno naoružanje NATO-a moglo preokrenuti tok rata u korist Ukrajine.
Alberke je rekao da bi Rusija verovatno imala viši prag za korišćenje taktičkog nuklearnog oružja protiv Ukrajine, koja nema ličnu nuklearnu sposobnost ili kapacitet da pokrene kopnenu invaziju istih razmera, nego protiv Kine ili SAD-a.
Ruski zvaničnici veruju da bi, dok bi nuklearni napad na Kinu ili SAD mogao da bude"otreznujuć", nuklearni napad na Ukrajinu verovatno eskalirao sukob i doveo do direktne intervencije Amerikanaca ili Britanaca, smatra on.
"To je apsolutno poslednja stvar koju Putin želi", zaključio je.
Kurir.rs/Financial Times/Preneo: P. P.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
