Slušaj vest

Intervju Donalda Trampa sa Oprom Vinfri iz 1988. godine deli se na društvenim mrežama jer je tada pričao o tome kroz šta je sada sproveo u delo. U razgovoru, Tramp je izneo oštre kritike nepoštene trgovinske prakse i saveznika poput Japana i Kuvajta.

- Saveznici moraju da plate svoj pošten deo. Mi smo nacija dužnika. Nešto će se desiti ovoj zemlji u narednim godinama jer ne možemo da nastavimo da gubimo dvesta milijardi dolara svake godine dok dozvoljavamo Japanu da uđe i sve svoje proizvode izbaci na naše tržište. To nije slobodna trgovina - izjavio je tada. 

Njegova kritika japanske trgovinske prakse bila je direktna.

- Ako odete u Japan i pokušate nešto da prodate, zaboravite na to. Gotovo je nemoguće. Oni nemaju zakone protiv toga, ali samo onemogućavaju.

"Kuvajt - živite kao kraljevi bez plaćanja"

Tramp se osvrnuo i na Kuvajt, optužujući ovu zemlju da koristi američku podršku bez adekvatne nadoknade.

- Kuvajt, oni žive kao kraljevi. Najsiromašniji u Kuvajtu živi kao kralj, a opet ne plaćaju. Omogućavamo im da prodaju svoju naftu. Zašto nam ne plate dvadeset pet odsto od onoga što zarađuju. Ovo što se radi je šala - naveo je. 

Predsedničke ambicije

Na pitanje Opre Vinfri da li bi se ikada kandidovao za predsednika, Tramp je rekao da verovatno neće, ali je izrazio frustraciju zbog načina na koji se Sjedinjene Države tretiraju u međunarodnoj trgovini. On je istakao da mu je dosta da vidi kako se zemlja iskorištava i da je zadovoljan onim što trenutno radi. Međutim, dodao je da veruje da bi pobedio, ako se ikada kandidovao za funkciju, jer nikada ne ulazi u trku da izgubi. ​

- Da stvari postanu tako loše, nikada to ne bih potpuno isključio. Zaista sam umoran od onoga što se dešava sa ovom zemljom. I da se kandidujem, mislim da bih pobedio. Ne bih ušao u trku da izgubim - rekao je on.

Reakcije na Trampove predloge

Reakcije na Trampove predloge iz 1988. godine bile su podeljene među njegovim saveznicima i protivnicima, što odražava različite poglede na njegovu kritiku međunarodne trgovinske politike.

Trampovi stavovi o nepoštenoj trgovinskoj praksi Japana i drugih zemalja naišli su na odjek kod nekih ekonomista i lidera industrije koji su delili zabrinutost zbog uticaja japanske konkurencije na američku proizvodnju, posebno u sektoru elektronike i automobila. U to vreme, mnogi su predviđali da bi Japan mogao da pretekne SAD kao vodeća svetska ekonomija, što je dodatno podstaklo podršku njegovim tarifnim predlozima.

Ekonomisti slobodnog tržišta kritikovali su Trampove predloge kao protekcionističke i potencijalno štetne po dugoročni ekonomski rast. Smatrali su da bi carine mogle povećati troškove za potrošače i izazvati odmazdu drugih zemalja, što bi dodatno ugrozilo američke izvoznike.

Trampova retorika o tome da saveznici "iskorišćavaju" SAD izazvala je zabrinutost među međunarodnim partnerima. Njegove sugestije da saveznici "plate svoj pošteni deo" mogu naštetiti diplomatskim odnosima i trgovinskim sporazumima, komentarisali su tada.

Od reči do dela

Kao predsednik, Tramp je sproveo upravo ono što je predložio 1988: uveo je velike carine na uvoz iz gotovo celog sveta.

Kurir.rs/Indeks.hr