Slušaj vest

Novi, eksplozivni dokazi u slučaju jezivih ubistava na farmi Bela kuća, uključujući poziv na broj 999 i kompromitujuća pisma, mogli bi da ukažu na to da je Džeremi Bamber nevin, 40 godina nakon što je osuđen na doživotni zatvor.

Jedan od najjezivijih zločina u britanskoj istoriji potresao je naciju 7. avgusta 1985. godine, kada je pet članova porodice Bamber brutalno ubijeno, piše Mirror.

Masakr u selu Tolešant D’Arsi, u blizini Maldona u Eseksu, postao je poznat kao ubistva na farmi Bela kuća. Džeremi Bamber osuđen je za ubistvo svojih roditelja, Nevila i Džun Bamber, sestre Šile Kefel i njenih sinova blizanaca Danijela i Nikolasa.

Nevil i Džun pogođeni su višestrukim hicima, dok su dečaci ubijeni hicima u glavu dok su spavali u svojim krevetima. Jedan od njih i dalje je, prema navodima, imao palac u ustima.

Šila je pronađena kako leži na leđima, sa puškom uperenom ka vratu. Bila je pogođena sa dva hica, a pored nje se nalazila krvava Biblija. Policija je u početku smatrala da je Šila ubila članove porodice, a zatim izvršila samoubistvo.

Međutim, prigušivač sa tragovima krvi pronađen u ormariću u prizemlju naveo je istražitelje na zaključak da je treća osoba nakon pucnjave sklonila predmet, pa je Bamber kasnije osuđen.

Bamber, koji danas ima 65 godina i služi kaznu doživotnog zatvora bez mogućnosti puštanja na slobodu u zatvoru Vejkfild, oduvek je tvrdio da je nevin.

Filip Voker, direktor Kampanje za dokazivanje nevinosti Džeremija Bambera, rekao je: "Džeremi zna da je nevin. To ga je održalo tokom 41 teške godine. Nada se da će ovi novi dokazi biti dovoljni da se slučaj vrati pred sud."

Prema tvrdnjama kampanje, novootkriveni dokazi, među kojima su poziv hitnoj službi, pisma koja je navodno napisala njegova psihički obolela sestra, navodni ozbiljni propusti policije i novi balistički izveštaji, mogli bi da pokažu da je reč o jednom od najvećih sudskih promašaja u istoriji Velike Britanije. Dokumentarni film "Jeremy Bamber: Proof of Innocence", koji će biti emitovan na Kanalu 5, detaljno obrađuje ove tvrdnje.

Jedan od ključnih elemenata je navodni poziv na broj 999 u 6.09 časova iz same kuće, nakon dolaska policije i dok je Bamber bio napolju.

Policajac Nik Milbank izjavio je u podkastu magazina The New Yorker 2025. godine: "Bio sam operater koji je primao poziv. Stigao je preko sistema 999. Potom su se čuli pokreti ili glasovi u pozadini."

Voker tvrdi: "Ako se taj poziv zaista dogodio, Džeremi je potpuno oslobođen sumnje, jer je u tom trenutku bio napolju okružen desetinama policajaca, dok su iz kuće dolazili znaci života."

Posebnu pažnju izazvala su i pisma za koja se veruje da ih je napisala Šila, a koja su pronađena u fioci na farmi. U vreme istrage smatrana su nečitkim i nisu detaljno analizirana.

Bivši detektiv i istraživački novinar Mark Vilijams-Tomas rekao je:

"Bila je veoma uznemirena osoba. Pet meseci pre ubistava primljena je u bolnicu zbog psihoze."

Forenzički psihijatar dr Sohom Das navodi da je Šila uzimala terapiju za šizofreniju i šizoafektivni poremećaj, te da sadržaj pisama podseća na oproštajno pismo.

"Počela je da čuje glasove koji su joj govorili da je neko drugi. Imala je izraženu paranoju. Verovala je da može da prenese zlo na druge, posebno na svoje blizance. Takođe je verovala da oni žele seksualni odnos sa njom i da žele da počine nasilje", rekao je on.

U jednom od pisama Šila navodno piše: "To je veoma prljav i ružan posao. Čim ovo bude otkopano i javnost sazna, moja draga mama, moje bebe i ja otići ćemo na počinak."

Novi stručni nalazi takođe dovode u pitanje teoriju o prigušivaču.

"Centralni stub optužbe bio je prigušivač. Danas s apsolutnom sigurnošću znamo, na osnovu mišljenja četvorice uglednih patologa i poznatog stručnjaka za vatreno oružje, da na pušci nije bilo prigušivača", tvrdi Filip Voker

Balistički stručnjak Filip Bojs pregledao je rane na Šilinom vratu i nije pronašao tragove nagorevanja koji bi se očekivali pri pucanju iz neposredne blizine sa prigušivačem.

Takođe je utvrđeno da je porodica posedovala više prigušivača, kao i da je Bamberov ujak Robert Butflor imao istu krvnu grupu kao Šila, što porota nikada nije čula tokom suđenja.

"Kada se dokazi analiziraju objektivno, ništa od toga se ne uklapa", Mark Vilijams-Tomas.

Pojavile su se i tvrdnje bivših pripadnika policije da je prigušivač danima ostao u fioci bez adekvatne obrade, kao i da je na mestu zločina došlo do ozbiljnog narušavanja dokaza.

"Haos je vladao gde god bi inspektor Ron Kuk kročio. Zvali smo ga 'Trapavi Ron' s razlogom. Bio je nespretan do krajnjih granica", tvrdi policajac Nil Dejvidson.

On navodi da je Kuk podigao krvavu Bibliju i vratio je na pogrešno mesto.

"Apelacioni sud je 2002. godine pridavao ogroman značaj položaju Biblije pored Šilinog ramena, sugerišući da ju je neko namerno postavio. Sada znamo da se ona zapravo nalazila oko 45 centimetara od njenog struka s desne strane", kaže Voker.

Takođe postoje tvrdnje da je drugi hitac koji je pogodio Šilu mogao biti posledica slučajnog opaljenja puške, što bi podržalo teoriju samoubistva.

Bamberov pravni tim planira da podnese novi izveštaj Komisiji za reviziju krivičnih presuda (CCRC) sa zahtevom da se slučaj ponovo razmotri.

"Dokumentarac će pomoći da se pažnja javnosti usmeri na ove dokaze. Nema sumnje da je pritisak javnosti jedan od glavnih razloga zbog kojih se sudske greške na kraju ispravljaju", kaže Voker.

"Ovo je najdugotrajniji navodni slučaj pogrešne osude u istoriji engleskog pravosuđa."

Policija Eseksa odgovorila je da su brojne žalbe i revizije tokom godina zaključile da je Bamber kriv, dok je CCRC saopštio da razmatra dodatna pitanja pokrenuta u njegovom zahtevu.

Sam Bamber je izjavio: "Čak i danas verujemo da ćemo pobediti. Nadam se da hoćemo i verujem da hoćemo, ali izgleda da se pred nama stalno pojavljuju nove prepreke."

Kurir.rs/Mirror