Najnovije vesti

USTAŠKI KRVNICI OSTAJU U MOSTARU: Imena ulica Mila Budaka i Jure Francetića neće još biti promenjena, mada inicijativa ne fali
Foto: Profimedia / ELVIS BARUKCIC / AFP, Youtube Printscreen

bruka

USTAŠKI KRVNICI OSTAJU U MOSTARU: Imena ulica Mila Budaka i Jure Francetića neće još biti promenjena, mada inicijativa ne fali

Bosna i Hercegovina

U BiH se, kada treba skrenuti pažnju s nekih drugih dešavanja ili sitno ušićariti poneki politički poen, posegne za nazivima ulica koje se kose s antifašističkom baštinom te zemlje.

Tačnije, pokreću se inicijative o izmenama naziva ulica, koje obično završe u ćorsokaku.

Najbolji primjer za to je Mostar, u kojem se još od 2004. godine pokušavaju promeniti imena ulica koje nose nazive fašista.

Svaka inicijativa na višim nivoima vlasti ili one koje su dolazile od nevladinog sektora dodatno su iritirale stanovnike najvećeg grada na Neretvi iz razloga što se samo govorilo o „proterivanju“ grupe iz „endehazije“ s Milom Budakom na čelu, osnivačem ustaškog pokreta i visokopozicioniranim činovnikom NDH, kao i ministrima zloglasne Vlade NDH i ustaškim oficirima iz Drugog svjetskog rata poput Jure Francetića, Ante Vokića i Mladena Lorkovića.

Budak i njegovi saučesnici su se među prvima „uselili“ u Mostar, kada je, u februaru 1995. godine, promijenjen naziv 41 ulice i trga, a potom u maju, komisija s Jadranom Topićem na čelu, kreirala je 31 novi naziv, kada je, između ostalih, grad na Neretvi dobio ulicu viteza Rafaela Bobana. Tom ustaškom krvniku je titulu viteza dao baš poglavnik fašističke tvorevine Ante Pavelić.

U najkraćem, tadašnja vlast je izbrisala skoro sva imena svojih prethodnika, pa su iz Mostara nestali Matija Gubec i Vladimir Nazor.

"Kada se radi o inicijativama, kao to je ova posljednja koja je usvojena u Parlamentu BiH, ali koja je neobavezujuća, onda je ona u nizu mjera koje se mogu nazvati populističkim, jer mi u ovoj zemlji ne poštujemo ni odluke Ustavnog suda koje su obavezujuće, pa kako onda da iko poštuje neobavezujuću odluku?! S druge strane, mislim da se selektivno licitira imenima, a o tome ne bi trebali odlučivati političari, već struka, prvenstveno istorijska, koja će reći šta jeste sporno",  kaže nam Sead Đulić, predsjdnik SABNOR-a BiH.

Kada je došlo do formalnog ujedinjenja grada, 2004. godine, na preporuku tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna , formirana je komisija Gradskog vijeća, čiji je zadatak bio revizija naziva ulica, trgova i javnih objekata.

Komisija je održala na desetine sastanaka i utvrdila da u Mostaru ima čak hiljadu naziva koji bi mogli biti sporni, ali rešenja nije bilo.

Zanimljivo je da su se neki prijedlozi odnosili na to da se samo ukinu nazivi ulica po "dužnosnicima" NDH, a drugi su se odnosili na promenu „u paketu“, što je značilo da iz mostarskih ulica moraju "otići" svi, pa i maršal Tito.

Kurir.rs/Avaz.ba

Prijavite se na newsletter.

Svakog dana besplatan pregled vesti na vaš e-mail.

* Obavezna polja

RAZMENA SADRŽAJA

Inicijalizacija u toku...