"Odluka je na svakoj od zemalja koje apliciraju za članstvo u NATO i na 30 zemalja članica. Nijedna treća strana nema pravo da interveniše ili da stavlja veto na taj proces", kazao je Folksted za sarajevski Avaz.
Ruska ambasada u BiH nedavno je saopštila da će Moskva smatrati neprijateljskim činom ako BiH pristupi NATO-u.
Upitan da li BiH preti realna opasnost od rata, Folksted je kazao da je bezbednosno ugroženje nestabilno i neizvesno i da se stalno menja.
"Poimanje većine ljudi o oružanom sukobu dve države koje otvoreno ratuju može da izgleda manje verovatno u 21. veku, ali to ne znači da je ta pretnja u potpunosti nestala ili da nema drugih bezbednosnih izazova koji predstavljaju jednaku bezbednosnu pretnju", kazao je.
Naveo je da postoji i spektar drugih bezbednosnih izazova i da je zbog toga važno imati dobro obučene i spremne oružane snage.
O narednim koracima koje bi BiH trebalo da preduzme na putu ka članstvu u NATO, Folksted je rekao da je to zavisi od vlasti BiH i dodao da prvi koraci treba da budu nastavak i proširenje obima započetih demokratskih i institucionalnih reformi u kojima je ostvaren značajan napredak.
On je kazao da NATO ima dobru saradnju sa Srbijom i da alijansa u Beogradu ima svoju kancelariju, kao što Srbija, poput BiH i Rusije, ima stalnu delegaciju u sedištu NATO u Briselu.
"Ove diplomatske misije ključne su da nam omoguće da tešnje radimo s tim zemljama na promociji saradnje i komunikacija, kao i da iznadjemo zajednička rešenja za probleme koji pogadjaju region. Na NATO proširenje i partnerske aktivnosti ne bi trebalo gledati kao na pretnju bilo kojoj zemlji", dodao je.
Na pitanje da li za BiH postoji alternativa ulasku u NATO, Folksted je naveo kazao da je alternativa da BiH "kaže da".
"Da kažete 'da' i postanete deo najjačeg i najuspešnijeg političko-vojnog saveza u istoriji. Da kažete 'da' bezbednosti, da kažete 'da' boljem životnom standardu svih u BiH", rekao je Folksted.
Kurir.rs/Beta