HRVATSKA ŽIVI OD PARA ONIH KOJI SU POBEGLI IZ NJE: Šalju MILIONE evra porodicama, ali nemaju nameru da se IKAD VRATE
Foto: Profimedia

OTIŠLE ČITAVE PORODICE

HRVATSKA ŽIVI OD PARA ONIH KOJI SU POBEGLI IZ NJE: Šalju MILIONE evra porodicama, ali nemaju nameru da se IKAD VRATE

Hrvatska -

Proteklih nekoliko godina hiljade ljudi iz Hrvatske se iselilo u Nemačku i Irsku, ali za razliku od pređašnjih radnih migracija, kada muškarci odlazili u pečalbu a žene ostajale kod kuće s decom, sada se iseljavaju čitave porodice. Mnoge uopšte nemaju nameru da se ikad više vrate u domovinu.

Ali to ipak ne znači da ti iseljeni građani prekidaju svaku vezu s Hrvatskom, o čemu svedoče i novi, slikoviti podaci nemačke Savezne banke, odnosno njihove Centralne banke. Brojke Savezne banke pokazuju da su strani radnici prošle godine u svoje zemlje porekla poslali impresivnih 4,6 milijardi evra, većinom članovima porodice koji su ostali da žive u domovini.

Kada je reč o državljanima Hrvatske koji žive i rade u Nemačkoj, oni su u 2017. godini u Hrvatsku poslali 187 miliona evra, a taj iznos se proteklih godina svake godine očito povećavao. Hrvati su tako 2013. iz Nemačke u Hrvatsku poslali 121 milion evra, a samo četiri godine kasnije taj se iznos povećao za više od 60 miliona evra, odnosno za trećinu.

Nemački list "Rajniše Post" ipak upozorava da ti službeni podaci Savezne banke sigurno ne obuhvataju sav novac koji strani radnici u Nemačkoj pošalju svojim porodicama u zemljama porekla, jer se novac ne šalje nužno uvek preko bankovnih računa.

Nemačka ekonomija ima velike koristi od useljenika, ali ipak želi da im smanji prava

Nemački ekonomski stručnjaci naglašavaju da to uopšte nije nikakav ekonomski problem ili nedostatak za Nemačku, čiji bruto BDP godišnje iznosi više od tri hiljade milijardi evra, pa su u odnosu na taj iznos 4,6 milijarde evra kap u moru. Ali, taj novac zato itekako znači ekonomijama država u koje je poslat, jer mnoge ljude spasava od života u potpunom siromaštvu i zaustavlja ih da se i sami isele iz svoje države.

Povrh toga, nemačka privreda itekako profitira od dolaska inostrane radne snage, s obzirom na to da sami nemaju dovoljno državljana koji bi popunili sva slobodna radna mesta, piše Index.hr.

Uprkos tome, Nemačka sada pokušava da ograniči prava useljenih radnika kada je reč o isplati dečijeg dodatka, na koji oni imaju jednako pravo kao i nemački državljani. Nemačka vlada to argumentuje time da su troškovi života u zemljama poput Rumunije, Bugarske i Hrvatske niži nego u Nemačkoj, pa bi u skladu s tim dečiji dodatak za decu useljenih radnika koja žive odvojeno od roditelja u svojim domovinama trebalo da bude niži. Ali, Evropska komisija je zasad blokirala taj predlog nemačke vlade, jer krši evropska pravila.

Hrvati su i među državljanima Evropske unije čiji se iznos novca koji šalju kući značajno povećao proteklih godina, a zabeleženo je i veliko povećanje među državljanima Sirije, Avganistana i Iraka, koji su prošlih par godina izbegli u Nemačku, kako u svom tvitu upozorava novinar Dojče velea Srećko Matić.

Hrvati su ranije poslali iz Nemačke više od pola cene Pelješkog mosta

Slikovito je i da je skoro pa zanemarljiv iznos koji radnici u Nemačkoj koji dolaze iz bogatih severnih ili zapadnih članica Evropske unije pošalju godišnje kući - primera radi, Šveđani pošalju tek 8 miliona evra, Danci 7, a Belgijanci 5.

Za privrede tih zemalja to su sasvim nevažni iznosi, ali za zemlju poput Hrvatske itekako znači što je u prošloj godini dobila novčanu injekciju od 187 miliona evra - više od milijarde kuna - i to samo od iseljenika u Nemačku.

Jednostavnije rečeno, Hrvatska danas u značajnoj meri preživljava od novca koje iseljeni Hrvati pošalju u domovinu, jer se u njoj ne može zaraditi za pristojan život. Za kraj još treba naglasiti da se ovi podaci odnose samo na novac koji u Hrvatsku stiže iz Nemačke, a ona definitivno nije jedina destinacija masovnog iseljavanja Hrvata.

Kurir.rs/ Index.hr

Foto: Profimedia

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track