Preliminarni rezultati ukazuju da HUP Skor za 2018. godinu iznosi 37, što je za jedan bod manje od prošle godine. Rezultat pokazuje da Hrvatska i ove godine znatno zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočne Evrope (EU10).
"Posebno zabrinjava što je hrvatski rezultat lošiji od rezultata zemalja koje su još uvek slabije razvijene od Hrvatske, kao što su Bugarska i Rumunija", navedeno je u zaključku analize.
"Između 73 pokazatelja, vrednost 61-og se određuje na osnovu rezultata poređenja vrednosti za Hrvatsku sa vrednostima za deset sličnih zemalja Nove Evrope ( EU10: Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija, s Hrvatskom EU11 ). U ovome merenju rezultat varira od 38 u Hrvatskoj do 69 u Estoniji. Hrvatska je uverljivo najlošije pozicionirana zemlja Nove Evrope. Taj položaj zauzima još od prvog merenja za 2011. Relevantnost ovog rezultata ogleda se u činjenici da je Hrvatska u posmatranom periodu imala najnižu stopu rasta od svih posmatranih zemalja", stoji u analizi HUP-a.
Nijedan rezultat u 12 područja ne prelazi 2/3 maksimalne vrednosti što znači da Hrvatska nema izrazitu konkurentsku prednost u nekom području. Najveći vidljivi napredak ostvaren je kod fiskalne konsolidacije (sa 54 u 2017. na 56 u 2018. g.), kod produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 45) i kod ponude kapitala (s 36 na 42). Ocena HUP Skora obrazovnog i penzionog sistema i dalje je „u crvenom“, ali je zadržan na 26, dok je pravosuđe na 33.
Najveća negativna promena je pad rezultata investicionih i poslovnih barijera (s 35 u 2017. na 23 u 2018.), zbog rasta troškova osnivanja preduzeća i povećanja broja procedura za dobijanje građevinskih dozvola, kao i u javnoj administraciji zbog naglog rasta broja dana potrebnih za pokretanje posla. Područja opterećenja privrede (19) i tržište rada (22) se iz godine u godinu pokazuju kao kritični.
Prema analizi HUP-a Hrvatska beleži slab napredak i stagnira jer se drugi uspešnije i brže menjaju u prilagođavanju novim okolnostima i uslovima.
"Opterećenje privrede je i dalje previsoko, zbog čega ne možemo biti u celini zadovoljni zadnjim talasom poreskih promena. Iako ih smatramo korakom u dobrom smeru, one su nedovoljne da bi privredi dale ozbiljniji pozitivan podsticaj, a on nam je nužno potreban da bismo održali i sadašnje stope rasta.
Posebno se to odnosi na opterećenje plata. Stanje na tržištu rada zaista je teško – kvalifikovane radne snage nema dovoljno, a pritisak na rast plata je veliki", komentariše loše rezultate Gordana Deranja, predsednica HUP-a.
Tokom prezentacije je istaknuto kako nijedna vlada nije koristila HUP-ov Skor kao alat koji joj može pomoći u radu i razvoju reformskih programa s kojima bi zemlja napredovala.
"Bez snažnijeg rasta neće doći do zaustavljanja odlaska ljudi iz zemlje, posebno mladih i onih u naponu radne snage. A u ovim uslovima taj rast ne može biti veći", komentarisao je rezultate Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Kurir.rs/Index.hr
Foto: Profimedia
NE PROPUSTITE
