DA LI NAS ČEKA DUGA KORONA ZIMA? Kakva je situacija bila prošle godine u ovo vreme sa virusom, a evo i U ČEMU JE GLAVNA RAZLIKA
Foto: Utrecht Robin/ABACA / Abaca Press / Profimedia

kovid19

DA LI NAS ČEKA DUGA KORONA ZIMA? Kakva je situacija bila prošle godine u ovo vreme sa virusom, a evo i U ČEMU JE GLAVNA RAZLIKA

Društvo -

Nakon dužeg vremena korona brojke su konačno krenule nadole pa su se mnogi ponadali da nas čeka koliko-toliko mirna zima. Ipak, da stvari nisu toliko jednostavne, ovaj virus je nemali broj puta pokazao, pa odgovor na pitanje šta nas čeka ove zime možda se može pronaći u prošlogodišnjoj epidemiološkoj krivi.

Da li nas čeka predah ili novi talas, neka su od najinteresantnijih pitanja za sve epidemiologe i članove Kriznog štaba. Ipak, u poslednje vreme naši stručnjaci ne žele da daju neke dugoročnije prognoze jer se ispostavilo da korona virus uglavnom demantuje sva postojeća znanja o epidemiologiji.

Ipak, dva naša najveća stručnjaka dala su grubo prognoze od čega može zavisiti novi skok broja zaraženih u narednom periodu.

- Tek ćemo videti efekte odmora, jer su čitave porodice pohrlile u banje i na planine, a poenta raspusta je bila da smanjimo kontakte i broj novozaraženih. A ide nam i tzv. Crni petak, kada će tržni centri biti prebukirani, pa očekujem skok broja novozaraženih. Imaćemo do 5.000 novozaraženih dnevno za 10-12 dana - kaže prof. dr Branislav Tiodorović, piše "Blic".

Branislav Tiodorović
foto: Pritnscreen/RTS

Sa njim je saglasan i epidemiolog dr Predrag Kon.

Upozorio je da se, uz nastavak škole, očekuje i niz epidemiološki nepovoljnih događaja, poput "Crnog petka", slava, dolaska ljudi iz inostranstva, novogodišnjih slavlja...

- Tokom ove sedmice ćemo imati pad (broja pozitivnih) pa se onda može očekivati da se pad uspori - rekao je Kon.

Predrag Kon
foto: Kurir televizija

Kako je sve počelo prošle i ove godine?

Kako je korona virus sa nama jako dugo, a prethodne godine baš u ovo vreme smo imali takođe jedan veliki i esktremno smrtonosan talas, najbolje što možemo učiniti je da uporedimo ovogodišnju i prošlogodišnju epidemiološku krivu.

Prošlogodišnji talas krenuo je nešto kasnije nego ovogodišnji jesenji, pa su brojke sa rastom krenule početkom oktobra, za razliku od ovog talasa kada su brojke počele da divljaju sa prvim septembarskim danima.

Beograd, maske, zaštitne maske, beograđanke, koronavirus, korona virus
foto: Ana Paunković

Nekoliko dana nakon slave Đurđic, 16. oktobra 2020. brojke su počele neumitno da rastu nakon mirnog perioda između dva talasa, da bi već poslednjeg oktobarskog dana, dan nakon slave Sveti Luka bilo zaraženo čak 1.817 ljudi. jasno je bilo - novi talas je pokrenut.

Slave i Crni petak

Sedam dana nakon Aranđelovdana 21. 11. broj slučajeva je bio 7.041, čemu je sigurno doprineo i Crni petak i masovna kupovina. Doduše, prošle godine su se trgovci tako organizovali da je većina kupovina išla onlajn, što bi mogao da bude i model za ovu godinu.

Pretpostavlja se da će i ove godine zbog pandemije korona virusa dobar deo popusta važiti online tj. za kupovinu preko interneta, a popusti će verovatno biti produženi i na nedelju i ponedeljak.

žurka
foto: Shutterstock

Već 1. decembra Srbija je zabeležila pik sa najvećim brojem zaraženih u danu od 7.999 pozitivnih nalaza.

Od tog dana, a upotrebom oštrih mera koje su se prvenstveno odnosile na skraćenje radnog vremena što prodavnica, što ugostiteljskih objekata, kozmetičkih salona i teretana, broj zaraženih je polako počeo da opada.

Broj zaraženih iznad 7.000 zadržao se prvih 10 dana decembra, da bi onda postepeno opada, prvo za po nekoliko stotina, pa za hiljadu zaražanih na dnevnom nivou.

Kratak predah pa novi talas

Nakon najmasovnije slave u Srba, Svetog Nikole, brojka je bila nešto viša od 3.000. Jasno je da se virus tada gasio i da je pik bio za nama, ali tada primećujemo jednu zanimljivu pojavu.

Naime, ako pogledamo korona krivu malo bolje - uprkos padu broja zaraženih pravog predaha među talasima zapravo nije bilo, pa su se zimski i prolećni spojili u jedan veoma dug i izrazito smrtonosan talas koji je trajao od početka jeseni do kraja proleća.

Tako, najmanji broj između dva talasa bio je u januaru, ali to nisu bile brojke na koje smo navikli kada se gasi jedan talas i počinje novi. Nismo imali dan da je broj zaraženih bio ispod 1.000.

Najmanje zaraženih je bilo 17. januara - 1.317, nakon čega je epidemija opet krenula nekontrolisano da "divlja". Svi su izgledi da je to ono što ove zime možemo da očekujemo.

Šta je razlika između ovog i prošlogodišnjeg talasa?

Istini za volju, za razliku od prethodne zime sada se Srbija bori najvažnijim oružjem - upotrebom vakcine za koju stručnjaci navode da bi u potpunosti mogla da pokori koronu za šta nam je neophodan veći broj vakcinisanih.

Ipak, ako izdaleka pogledamo dva talasa, prvi deo prošlogodišnjeg kraće je trajao od ovogodišnjeg jesenjeg talasa.

Naime, u ovom, kako se može videti, jako dug vremenski period od sredine septembra pa do početka novembra Srbija je imala više od 7.000 zaraženih uz manje ili veće oscilacije.

Švedska, vakcinacija
foto: Profimedia

To je navelo mnoge stručnjake da kažu da nije reč o "pravoj biloškoj krivi" koja ima svoj prirodan tok - rast, pik i pad.

U ovom talasu kao da smo imali više pikova i padova, što je epidemiolog Radmilo Petrović nazvao "nazubljenom krivom".

Ipak, nakon svega sasvim je jasno da nas mirna zima ne očekuje, na šta je upozorio i epidemiolog Predrag Kon.

- Što se tiče dočeka Nove godine, ako zažive kovid propusnice biće reči i o takvim mogućnostima. Međutim, kako smo mi poznati kao ljudi koji ne poštuju mere, te da je jedina mera koju razumemo je potpuna zabrana videćemo šta će na kraju biti. Nadam se da će se to izmeniti - rekao je ranije dr Kon.

(Kurir.rs/Blic)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track