SARAJEVO - Nakon priključenja Hrvatske Evropskoj uniji procedura ulaska u tu zemlju biće zaoštrena prema susednim zemljama i Turskoj, na šta ukazuje i odluka Vlade Hrvatske da stavi van snage bilateralni sporazum bivše Jugoslavije i da uvede vize turskim građanima.
Posle ulaska u EU, Hrvatska će primenjivati šengenski režim nadzora i kontrole granica i državljani "trećih zemalja" moraće da imaju ispravne pasoše, osim naravno iz onih zemalja koje su izuzete od primene pravila šengenskog režima.
U najtežem položaju biće građani Bosne i Hercegovine koja sa Hrvatskom ima granicu dugu čak hiljadu kilometara i u kojoj živi desetine hiljada građana koji imaju dvojno državljanstvo.
Podseća se da su gradani BiH, naime, navikli da u Hrvatsku ulaze samo sa ličnom kartom pri proceduri koja je bila više formalna.
"Nema sumnje da takav način prelaženja granice omogućava bržu i lakšu graničnu kontrolu i promet na graničnim prelazima", rekli su u hrvatskom Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova, nagovestivši skore izmene takvog režima.
Da bi BiH bila izuzeta iz šengenskog režima, neophodan je jednoglasni pristanak svih clanica EU, odnosno Saveta EU, a na predlog države članice, u ovom slučaju Hrvatske.
"U interesu je Republike Hrvatske zadržati što je moguce otvoreniju granicu s BiH, isto kao i s Crnom Gorom i Srbijom. No, ništa manji interes ne postoji i kada je reč o što bržem ispunjenju uslova za ulazak u jedinstveno šengensko područje. Odluku o tom pitanju Hrvatska još nije donela jer pre toga planira održati nekoliko sastanaka s predstavnicima Evropske komisije i BiH", objašnjava nadležno ministarstvo.
Profesor Žarko Puhovski je rekao da će granica Hrvatske i BiH biti najduža u EU, a do sada je to bila poljsko-rusko granica.
"Sve je to Hrvatska imala sa Slovenijom i to je izazivalo veliki šok. Prvo, pograničnom stanovništvu, a potom i čitavom stanovništvu. Hrvatska će višestruko pooštriti mere kontrole i privatnika, a i robe. To će otežati komunikaciju... Za mene je problem to što svi građani BiH, Srbije i Crne Gore dolaze u situaciju da EU, koja bi načelno trebalo označavati ukidanje granica i ublažavanja poteškoca u saobraćaju, ovom delu sveta predstavlja, zapravo, otežavanje komunikacije. To se prvi put videlo kada je Slovenija ušla u EU", kazao je Puhovski.
Puhovski smatra da bi ovo pitanje moralo da se stavi na "dnevni red" ili će, kako kaže, "hiljade ljudi iz BiH u narednim godinama patiti".
"BiH mora hitno učiniti ono što Hrvatska nije učinila kada je Slovenija pre deset godina ulazila u EU – mora zatražiti uvođenje trake za putnike iz EU i one koji to nisu. Ta traka bi se ostavljala za susednu državu. Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vreme pregovarala o tome sa Slovenijom", smatra Puhovski.
Navodi se i da vlasti BiH nisu uputile zvanično obaveštenje građanima da li ce se uslovi putovanja i boravka u toj zemlji promeniti nakon 1. jula kada bi Hrvatska trabalo da ude u EU.
Puhovski navodi i da će regija zapadnog Balkana od 1. jula biti redefinisana jer u njoj više neće biti Hrvatske.
"To je ono što ljudi nikako da razumeju. Sada imamo novu regiju kojoj je nedvosmisleno centar Beograd. To ima raznih političkih implikacija. Predstavnici međunarodnih institucija za ovaj deo sveta već idu u Beograd, jer će Hrvatska biti pod upravom EU. S jedne strane, čitava regija će biti odsečena od Zapada, dok će s druge biti uspostavljena unutrašnja orijentacija na Beograd kao centar", rekao je Puhovski.
