Imao još par meseci života, a danas svira zahvaljujući srcu 20 godina mlađeg fudbalera! Ispovest Gorana Filića koji je preživeo najemotivniju transplantaciju
Stručnjaci su uz Filićevu ispovest govorili o samoj transplantaciji srca koja se obavlja u Srbiji, proceduri koja joj prethodi, ali i načinima da postane zastupljenija.
U jutarnjem programu Kurir televizije "Redakcija" otvorena je jedna od najvažnijih tema savremene medicine, transplantacija srca. O ovoj najemotivnijoj i najkompleksnijoj hirurškoj proceduri govorili su profesor dr Miljko Ristić, kardiohirurg i Goran Filić, muzičar kojem je uspešno transplantirano srce.
Profesor Ristić govorio je o istoriji i izazovima same procedure.
- Prva transplantacija srca u svetu urađena je u Kejptaunu 1967. godine. Taj hirurg je ideju praktično ukrao od Amerikanaca. U tehnici nije to jednostavno, treba 50 kompetentnih ljudi da učestvuje - objasnio je Ristić.
Operacija, kako kaže, predstavlja trku s vremenom, jer srce mora biti presađeno u roku od četiri sata od trenutka kada se uzme od donora.
- Naša policija je mnogo pomogla u tim situacijama. Srce se često donosi iz drugih gradova, Niša, Novog Sada... mora se brzo transportovati - dodao je.
U emisiju se putem videopoziva uključio i Goran Filić, koji je podelio svoju životnu priču.
- Možda sam bio malo drugačiji od ostalih pacijenata. Nisam mnogo razmišljao o sudbini. Radio sam i nakon razgovora sa profesorom Putnikom, shvatio sam da mi je verovatno ostalo još mesec dana života, shvatio sam ozbiljnost.Čekao sam pet meseci na organ.Zahvalan sam porodici donora koju sam upoznao. I dalje žele da budu anonimni, ali ja sam im rekao da treba da budu na svim bilbordima u Srbiji - ispričao je Filić.
On se seća i trenutka kada mu je supruga saopštila da je stiglo srce.
- Kada sam ušao u kuću, rekla mi je da je pozvao Klinički centar. Onda sam shvatio koliko sam sreće imao u životu. Transplantacija je snimljena za emisiju RTS-a i to je sada moja uspomena.
Filić je već šest godina nakon operacije posvećen promociji donorstva.
- Ljude treba ubediti. Imao sam protivnike koji su govorili da ne žele da im se telo kasapi. A ja ih pitam, ako vašem detetu zatreba organ, da li biste želeli da neko drugi bude donor? Onda prestaju da budu protiv. Posle moje priče, dosta njih je odlučilo da postane donor.
Profesor Ristić je potvrdio da je Srbija, nažalost, među najlošijima po broju donora. „Slovenci su prvi u Evropi, iza njih Hrvati, pa Mađari. Mi smo poslednj - rekao je i dodao:
- U Srbiji se radi desetak transplantacija godišnje, Dedinje i Klinički centar Srbije.
Na pitanje o životnom veku nakon transplantacije, profesor Ristić je rekao:
- Prosečan život pacijenta je oko 12 godina. Ali ima i onih koji žive 30 godina, a rade se i ponovne transplantacije. Problem je samo u broju donora. Da nema Amerike, transplantacije faktički ne bi postojale.
Finansijski aspekt je, prema njegovim rečima, takođe bitan.
- Kod nas je sve besplatno. Zdravstveni sistem pokriva troškove, uključujući i lekove, osim malog procenta za pejsmejkere.
Filić, danas ponovo aktivan, kaže:
- Spavao sam 27 dana u bolnici. Posle transplantacije sam se budio prvi. Neću da mi život više prolazi u snu. Sada živim svaki sekund. Srećan sam, hiperaktivan sam, radim, sviram, krećem se. Dobio sam srce 20 godina mlađe od mene, srce dečka koji je nažalost preminuo, fudbalera iz Beograda.
Obavljena je i uspešna transplantacija srca koju je obavio tim lekara sa Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog centra Srbije. Pacijent Goran Radisavljević iz Omoljice kod Pančeva, koji je godinama čekao na novu šansu za život, konačno je dobio srce i, kako navode lekari, započeo svoj oporavak.
- U operativnom smislu sve je prošlo u najboljem mogućem redu. Danas je već deveti postoperativni dan, bolesnik se oporavlja, započeta je rehabilitacija, kreće se, šeta, jednostavno polako se vraća u normalan život - objasnio je prof. dr Svetozar Putnik, kardiohirurg.
Na pitanje koliko ljudi čini tim koji sprovodi ovakvu proceduru, lekar je naglasio:
- To je ogroman tim ljudi. Uključene su sestre koje rade na odeljenju intenzivnog lečenja u transplantacionom šoku, sestre iz operacione sale, instrumentarke, perfuzeri, anestetičarke, zatim lekari različitih specijalnosti, anesteziolozi, kardiolozi i na kraju kardiohirurzi. Kada sve saberemo, više od 50 ljudi je uključeno u proces transplantacije.
Govoreći o izazovima, lekar je istakao da se transplantacioni program u Srbiji razvija više od deset godina:
- Za ovaj program se svim srcem borimo već preko 10 godina i do sada smo uradili više od 60 transplantacija. Iako imamo ogromno iskustvo, i iako je naša javnost sve više upoznata sa značajem doniranja organa i pomoći najtežim bolesnicima, broj urađenih procedura i dalje nije ni izbliza dovoljan potrebama stanovništva.
Kada je reč o broju ljudi koji trenutno čekaju transplantaciju srca, podaci su zabrinjavajući:
- Taj broj je uvek negde između 40 i 50 ljudi. Nažalost, taj broj se menja, nekoga uspemo da transplantiramo, a neko, nažalost, premine u toku čekanja.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
"VRAĆAMO SE NAJVAŽNIJIM I NAJBOLJIM STVARIMA - NAPRETKU SRBIJE" Vučić: Vreme za odgovornost dolazi, i to je, čini mi se, najbolja vest za građane Srbije