Potomci vizantijskih careva znali da imaju srpsku krv: Danas počivaju na Barbadosu, a praunuka Nemanjića završila u Engleskoj "Kao feniks je ustala iz groba..."
Muški naslednik
Ferdinand Paleolog imao je jednog sina, Teodora (1660 - 1693), kome je dao ime po ocu i ranijim carevima. Poslednji muški potomak Paleologa nasledio je porodični avanturistički duh. Bio je profesionalni korsar-gusar, samo što nije pljačkao brodove za svoj račun, već za račun države koja ga unajmi i pruži mu zaštitu. Dobio je gusarsko pismo, kojim je Velika Britanija zahtevala da se protivnici prema njemu, ukoliko ga uhvate, ophode kao prema ratnom zarobljeniku, dok bi obični gusari odmah bili obešeni. Istim dokumentom on se obavezao da će veliki deo plena koji stekne predati (britanskom) kralju i otadžbini.
Ferdinand, kao i njegovi otac i sin, dičili su se poreklom, pa i na nekoliko mesta navodili svoju geneologiju. Verovatno su znali da u sebi imaju i srpske krvi. O njima sam pronašao dovoljno istorijske građe da se napiše nekoliko knjiga, a prepustio sam je Muzeju knjige i putovanja udruženju Adligat, ali - ne postoji nijedan njihov portret. To je veoma neobično, jer je oslikavanje portreta u to vreme već bilo široko zastupljeno među aristokratijom.
Ko bi rekao da će praunuci Paleologa i Nemanjića, vladara rođenih i odgajanih u svili i kadifi, biti državne plaćene ubice i državni gusari... U književnosti su opisivani kao pravi bonvivani i Džejms Bondovi svog vremena, što su u neku ruku zaista i bili. Da li je to dostojno ili nedostojno slavnih predaka, čija plava krv struji i njihovim venama? Uvažavani gde god se pojave, sa oreolom neviđene hrabrosti, sposobni kao malo ko, divljenje su izazivali svojom pojavom i neustrašivim delima, a manje poreklom. Umesto da žale za izgubljenim carstvom, to im je bila tek crtica u biografiji. Vodili su sopstveni život autentično i smelo, ostavivši dubok trag koji istoričare zadivljuje nakon toliko prohujalih vekova.
Poslednji naslednici Nemanjića i vizantijskih careva sigurno nisu ono što bismo mi, podstaknuti romantičnim predstavama i nesumnjivim značajem tih porodica, zamišljali ili želeli. Bili su iznad naših želja i mašte - sposobni ljudi koji su se izuzetno dobro snašli u teškom vremenu i još težim ličnim okolnostima. Grob jednog od poslednjih naslednika Nemanjića i Paleologa na dalekom Barbadosu samom lokacijom svedoči o tome. Zato, ako vas put nanese u ove predele, zanemarite nakratko plaže i pođite da odate poštu senima ovih neobičnih ljudi, čije su kosti među palmama pečat i naše prošlosti.
Poslednji ženski potomak
l Teodor (mlađi) imao je ćerku neobičnog imena - Godskol Paleolog, što na engleskom znači „božji poziv“. O poslednjem ženskom potomku se ništa ne zna sem da je krštena dvanaest dana po rođenju 1694. godine u istočnom Londonu. Ovo je otkriveno 1946. godine, kada je slučajno pronađen podatak u registrima britanske crkve. Od tada je Godskol poslužila kao inspiracija za nekoliko književnih dela, koja poprilično odstupaju od surove stvarnosti. U romanu britanske istoričarke Džejn Stivenson prikazana je kao princeza nalik Feniksu, koja ustaje iz groba i postaje besmrtna vladarka drugih dimenzija. Istoričari smatraju da najverovatnije nije preživela detinjstvo jer bi u suprotnom zasigurno postojao pisani trag o njenom venčanju i smrti.
Ferdinandova palata
l Ferdinand je nedaleko od Crkve Svetog Jovana sagradio palatu u kojoj je živeo, danas poznatu kao Veliki dom Kliftona. To je jedna od najznačajnijih istorijskih građevina na Barbadosu, iako je od tog vremena znatno promenila svoj izgled. Zdanje je bilo zatvoreno kada sam ga posetio, ali sam uspeo da provirim kroz ogradu i načinim nekoliko fotografija. Palata je dugo bila sedište plantaže šećerne trske na kojoj je radilo sto pedeset robova.
Niz značajnih ljudi boravilo je u ovoj kući, naročito od 1979. godine, kada je bila u vlasništvu poznatog barbadoskog državnika i ministra turizma Petera Morgana. Zdanje vanredne lepote, visokih ukrašenih plafona, više puta je zapostavljano i vraćano u život. Sada su vlasnici Škotlanđani, bračni par koji je kuću kupio 2009. godine i potrošio tri godine života da je obnovi i povrati joj sjaj. Raščistili su džunglu koja je ophrvala plantaže i sada je tu raskošan voćnjak sa više od 250 stabala različitog voća.
Kuću iznajmljuju za venčanja i druge svečanosti, a ponekad se tu održavaju i koncerti klasične muzike.
Viktor Lazić
Bonus video: Nemanjići su postavili moralne kriterijume celom Zapadu