Slušaj vest

Sudan je priznao Kosovo, potvrdila je predsednica tzv. Republike Kosovo Vjosa Osmani i najavila uspostavljanje diplomatskih odnosa. Činjenica da je ovo drugo priznanje Kosova u dve nedelje, nakon priznanja Kenije, analitičari su složni u oceni da Priština ozbiljno lobira za još priznanja, te da srpska diplomatija ne sme da posustane sa svojom diplomatskom borbom.

Naime, vest o priznanju Osmanijeva je saopštila nakon susreta s ministrom spoljnih poslova Sudana Alijem Jusefom Alšariom na marginama diplomatskog foruma u Antaliji.

"Zahvaljujem u ime naroda Republike Kosovo. Ovo je početak jednog divnog partnerstva", poručila je ona dok je sudanski ministar naglasio važnost te odluke.

Strateško pitanje

A pre oko dve nedelje Kosovo je priznala još jedna afrička zemlja, Kenija, i to nakon više godina zastoja u ovoj vrsti diplomatije za Prištinu. Zato, ističe karijerni diplomata Zoran Milivojević za Kurir, srpska diplomatija mora ozbiljno da nastavi s borbom za otpriznavanje.

"Ovim priznanjem Kosova od strane Sudana potvrđuje se ono što se pokazalo u slučaju Kenije, da prištinska strana aktivno radi na novim priznanjima i zato srpska strana nema nikakvog razloga da akciju otpriznanja ne nastavi. To je ozbiljan izazov pred našom stranom, da nastavi diplomatsku akciju vezano za naše argumente koji su doveli do 28 otpriznanja u prethodnom periodu. Naročito na prostoru Afrike, jer je tu napravljen prostor za drugu stranu. Ozbiljan je izazov pred srpskom diplomatijom", ističe Milivojević.

puls clean.00_15_51_21.Still001.jpg
Foto: Kurir Televizija

Dodaje da će to biti jedan od ključnih zadataka i za novu vladu Srbije.

"Imajući u vidu da je predsednik države Aleksandar Vučić bio izričit da je očuvanje KiM jedno od ključnih strateških pitanja u budućnosti, moralo bi tako da bude", konstatovao je Milivojević.

O Sudanu: Unutrašnji sukobi i humanitarna kriza

Sudan je afrička zemlja sa oko 50 miliona stanovnika, treća po veličini na tom kontinentu. Dve godine se suočava sa unutrašnjim sukobima između vojske i paravojnih snaga, što je dovelo do velike humanitarne krize.

Prema podacima, oko 20.000 ljudi je poginulo od početka sukoba, dok se gotovo polovina stanovništva suočava sa ekstremnom glađu.

Pacoli i Turska

Spoljnopolitički analitičar Mirko Dautović smatra da postoje dva eksterna razloga za priznavanje nezavisnosti Kosova.

"Jedan je Bedžet Pacoli, bivši ministar spoljnih poslova tzv. Republike Kosovo i multimilioner, koji je bio u ovih poslednjih šest meseci na turneji po Africi i lobirao za priznavanje Kosova. Jedna od posledica toga je priznanje Kenije pre mesec dana. Drugi razlog je uticaj Turske na Sudan. Naime, Turska podržava vladu generala Abdela Fataha el Burhana u građanskom sudanskom ratu. A general El Burhan bio je na antalijskom forumu, gde su se okupili mnogi lideri, a Turska snabdeva sudansku armiju u tom građanskom ratu, te tu vidim jak uticaj Turske na Sudan", kazao je on za Kosovo onlajn i ukazao da sigurno slede nova priznanja jer je očigledno u toku kampanja Prištine.

I spoljnopolitički analitičar Borislav Korkodelović smatra da je kod Sudana glavnu ulogu odigrala Turska, kao domaćin diplomatskog foruma.

"Jedan ovakav diplomatski uspeh znači dosta i Turskoj i predsedniku Tajipu Erdoganu kod njegovih sledbenika, naročito kod islamista, jer je Sudan dominantno islamska država", ocenio je Korkodelović.

Kurir Politika/Kosovo onlajn/I.Ž.