PREMINULA BREDA KALEF: Odlazak proslavljene primadone opere koja je pevala sa svetskim zvezdama
Foto: Predsednistvo

U 93. GODINI

PREMINULA BREDA KALEF: Odlazak proslavljene primadone opere koja je pevala sa svetskim zvezdama

Kultura -

Proslavljena jugoslovenska operska pevačica i primadona opere u Beogradu, Breda Kalef, preminula je danas u 93. godini.

Vrhunac karijere je dostigla između 1960-ih i 1990-ih godina, u periodu još znanom kao "zlatno doba beogradske opere".

Breda Kalef je rođena 7. 12. 1930 godine u jevrejskoj porodici Avrama i Done Kalef. Pored redovne osnovne škole, pohađala je časove veronauke, na kojima je učila hebrejsko pismo, istoriju jevrejskog naroda i jevrejske verske i nacionalne pesme.

Pevanjem je aktivno počela da se bavi 1947. godine.

Breda Kalef
foto: Keystone Pictures USA / Zuma Press / Profimedia

Breda je studije pevanja završila 1961. godine na Muzičkoj akademiji u Beogradu, u klasi Zlate Đunđenac. Tokom studija nastupala je na brojnim priredbama, koncertima i festivalima u organizaciji Konzervatorijuma i na drugim manifestacijama. Pevala je i na festivalima studenata muzičkih akademija SFR Jugoslavije.

Mecosopran Breda Kalef pevala je sa nekim od najvećih pevača druge polovine XX veka: Plasidom Domingom, Hose Karerasom, Đuzepe Di Stefanom, Lučanom Pavarotijem, Nikolajem Gedom. Rođena je na Dorćolu u Beogradu i veliki deo njene porodice zbog svog jevrejskog porekla stradao u Holokaustu, na stratištima Jajinci i Staro sajmište u Beogradu. Njeno ime, zajedno sa imenima Đurđevke Čakarević, Miroslava Čangalovića, Nikole Mitića, Biserke Cvejić, Radmile Bakočević i drugih vezuje se za, takozvani Zlatni vek Beogradske opere.

Breda Kalef
foto: Printscreen/RTS

Breda Kalef pevala je na mnogim scena širom sveta, od Tel Avivske opere, gde je Evgenija Onjegina pevala na ivritu, preko najlepše opere na svetu u Odesi, do opera u Beču i Milanu.

U epizodi serije Socijalizam ili kapitalizam Redakcije dokumentarnog programa, između ostalog, govori o svom životu i karijeri, detinjstvu na Dorćolu, svojim gostovanjima u SSSR, prijateljstvu sa Plasidom Domingom i o svom braku sa Branislavom Banetom Simonovićem, arhitektom koji nije otišao na svoju diplomsku predstavu, ali koji je ostao upamćen po interpretacijama srpkih narodnih pesama.

(Kurir.rs)

Bonus video:

00:33

Komemoracija Dejanu Tiagu Stankoviću

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track