Umetnost uvek dovodi do boljeg razumevanja, ali mi smo prošli vreme umetnosti i živimo vreme video-igara i takozvane naučne kulture, izjavio je reditelj Emir Kusturica na početku okruglog stola "Umetnost u vremenima krize i ratova: Pogled iz današnjice" u Jugoslovenskoj kinoteci.
Kusturica je naglasio da se umetnici različito ponašaju u miru i u ratu.
"Verujem da je odnos umetnika prema ratu uvek odnos prema nečemu što je veoma složeno. U prošlosti su se grupe umetnika bavile ubijanjem kao estetskim činom. S druge strane, veliki književnici su pravili portrete ljudi u stanju u kojem je industrija rata proizvela industriju depresije i nevolja koje su se širile poput kuge. Umetnost se proizvodi paralelno s ratom, a nevladine organizacije postoje da bi ispričale priče o poraženom, dok njihovi šefovi i dalje šire rat", kazao je Kusturica.
Prema njegovim rečima, ukidanje bioskopa kao emocionalnog izraza i dovođenje ljudi u sferu gledanja u telefone i ekrane dovelo je skoro do ukidanja filmske umetnosti.
"Na sreću, postoji još uvek književnost, ali na nesreću, sve veći broj ljudi piše, a sve manje čita. Nalazimo se u vrzinom kolu i pred nekom velikom promenom koja će doneti novi kvalitet. Ne treba biti pesimista", kazao je Kusturica.
Pisac Muharem Bazdulj napomenuo je da je umetnost ključna za razumevanje vanrednih situacija. "Druge oblasti ljudskog duhovnog delovanja, kao što su istorija i politika, više se bave nekim apstraktnim konceptima i nekom vrstom kolektivne slike, dok umetnost insistira na individualnom i donosi katarzične momente koji su pojedincu najvažniji", kazao je Bazdulj i dodao da se glas umetnika čuje, ali je prigušen.
"Mi danas živimo u vremenu koje pokušava da individualne glasove distorzira kako bi se što jače čuli glasovi portparola ideologije", kazao je Bazdulj i dodao da je uloga umetnika u kriznim situacijama da daje glas onima koji glas nemaju.
"Najveću grešku umetnici prave kada se stave na stranu retrogradnih političkih projekata i kada zaborave na misiju da treba da govore o običnim ljudima", kazao je Bazdulj.
Okrugli sto je centralni događaj dvodnevnog skupa "Beogradski kontrapunkt", koji se treći put održava u Beogradu u organizaciji Ministarstva kulture kao pokretača i Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka kao realizatora, sa ciljem da okupi umetnike i mislioce iz različitih delova sveta koji svojim radom značajno doprinose razumevanju savremenih svetskih tokova, odnosno situacije u kojoj se čovek danas nalazi.
Ove godine učesnici "Beogradskog kontrapunkta" su pisci Habib Ahmadzade (Iran), Muharem Bazdulj (Srbija), Slobodan Despot (Švajcarska), Džang Đićing (Kina) i German Sadulajev (Rusija). Oni će uz moderatore Vladana Vukosavljevića i Kusturicu razgovarati o tome kakva je razlika između umetnika kao stvaraoca i kao građanina u situaciji ratova i kriza, koliko ona određuje njegovo delovanje, kakva je odgovornost umetnika u takvim okolnostima, koliko i na koji način umetnost može pomoći boljem razumevanju i tumačenju ratnih i kriznih situacija i odnosa.
Kurir.rs / Tanjug / Foto: Tanjug
