"Ništa više nije stvarno", osvanuo video koji pokazuje do koje mere veštačka inteligencija može da nas prevari
Veštačka inteligencija sve je prisutnija na društvenim mrežama, a razlikovanje stvarnih snimaka od onih nastalih uz pomoć AI-ja postaje sve teže. Koliko uverljivo takav sadržaj može da izgleda, pokazuje video koji se proširio platformom X. Na profilu Science girl, koji prati više od milion korisnika, podeljen je snimak uz kratak, ali znakovit opis: "Ništa nije stvarno".
Video traje svega 31 sekundu, a u njemu mladić naizgled izvodi niz neobičnih trikova. Međutim, njegova poruka je mnogo ozbiljnija od onoga što se na prvi pogled čini.
Golub, pas i motocikl koji zapravo nisu ono što se čini
Na početku snimka mladić stoji na otvorenom i na dlanu drži goluba. Ptica izgleda uverljivo, a cela scena deluje kao običan snimak za društvene mreže. Međutim, mladić zatim objašnjava da zapravo ništa ne drži u ruci.
U nastavku se pojavljuje sa belim psom, a zatim pokazuje motocikl za koji tvrdi da je zapravo njegova stolica. Video se potom prebacuje na dnevni snimak na otvorenom, gde se vidi obična plastična stolica, a završava kadrom mladića u zatvorenom prostoru. Tokom videa ponavlja se natpis "Nothing is real now", odnosno "Danas više ništa nije stvarno".
Poenta snimka nije samo da pokaže šta sve može da se napravi uz pomoć veštačke inteligencije, već i da upozori koliko je lako poverovati onome što vidimo na ekranu.
Sve je teže razlikovati stvarnost od veštačke inteligencije
Donedavno su video-zapisi generisani veštačkom inteligencijom često mogli da se prepoznaju po neobičnim pokretima, neprirodnim izrazima lica ili detaljima koji nisu imali smisla. Danas su takvi alati znatno napredniji. Veštačka inteligencija može da stvori uverljive ljude, životinje, predmete i čitave prizore koji se nikada nisu dogodili. Osim toga, moguće je menjati postojeće snimke, dodavati predmete ili uklanjati delove kadra, a da gledalac to na prvi pogled ne primeti.
Sedam znakova lažnog videa
- Lica i izrazi – Pratite treptanje, mimiku i ivice lica. AI često izostavlja prirodno treptanje, ukočeno drži izraz ili blago "podrhtava" crtama lica. Primer: osoba govori čitav minut a da ne trepne, dok koža na obrazima naglo menja teksturu između kadrova.
- Ruke i prsti – Oblik šake više nije pouzdan pokazatelj, ali pokret jeste: posmatrajte kako prsti hvataju predmete i menjaju li se detalji iz kadra u kadar. Primer: prsti prolaze kroz čašu, hvat je nespretan, a broj prstiju se promeni kada se ruka pomeri.
- Predmeti i pozadina – Pratite ivice kadra i sitne detalje. U pozadini znaju da nestaju, iskaču ili se stapaju predmeti, natpisi i tekst. Primer: prolaznik u pozadini nestane u hodu, a natpis na zgradi postane nečitljiva mrlja slova.
- Svetlo i senka – Proverite odakle dolazi svetlost. Senke i odrazi često padaju u pogrešnom smeru ili ih uopšte nema tamo gde bi trebalo da budu. Primer: lice je obasjano sleva, a senka pada takođe ulevo; naočare i prozor ne pokazuju nikakav odraz.
- Pokreti i fizika – Gledajte da li je kretanje u skladu sa zakonima fizike. Ljudi, životinje i predmeti znaju da klize, lebde ili se kreću prebrzo i neprirodno. Primer: osoba hoda, a stopala klize po podu; predmet padne pa se blago vrati uvis bez ikakvog razloga.
- Zvuk i govor – Uporedite glas sa pokretima usana. Osluškujte disanje, ritam, pauze i proverite da li je ambijentalni zvuk u skladu sa prostorom u kadru. Primer: usne i reči kasne jedne za drugima, govor teče bez udisaja, a glas zvuči "suvo" bez odjeka prostorije.
- Izvor videa – Najvažnije je ko je prvi objavio snimak i kada. Proverite autora, datum, istoriju naloga, dužu verziju i da li o događaju izveštavaju verodostojni mediji. Primer: obrnutom pretragom kadra vidite da je snimak objavljen pre navodnog događaja, što znači da je star i izvučen iz konteksta.
Upravo to ovaj video pokušava da dočara. Gledalac najpre vidi prizor koji mu deluje potpuno normalno, a zatim saznaje da ono što je smatrao stvarnim možda uopšte nije bilo tamo. Ipak, važno je napomenuti da samo na osnovu objavljenog snimka ne može nezavisno da se potvrdi kako je svaki pojedinačni kadar nastao, niti koji su alati korišćeni.
Više ne možemo da verujemo svemu što vidimo
Takvi video-zapisi otvaraju i mnogo ozbiljnije pitanje od obične internetske zabave. Ako veštačka inteligencija može uverljivo da prikaže čoveka koji drži životinju ili stoji pored predmeta koji zapravo nije tamo, šta se dešava kada se ista tehnologija koristi za prikazivanje političara, javnih ličnosti ili događaja koji se nikada nisu dogodili?
Posebno je problematično to što se sadržaj na društvenim mrežama često deli bez ikakve provere. Kratak snimak može za nekoliko sati da dopre do ogromnog broja ljudi, a mnogi će ga pogledati bez dodatnog istraživanja. Čak i kada se naknadno otkrije da je video lažan, prvi utisak ostaje. Uz to, nije uvek reč o potpuno izmišljenim snimcima - ponekad je dovoljno izmeniti samo jedan detalj stvarnog videa kako bi se stvorila sasvim drugačija slika događaja.
Video koji tera na razmišljanje
Objava profila Science girl podsetnik je na to koliko se brzo menja internet kakav poznajemo. Fotografija ili video više nisu sami po sebi dokaz da se nešto zaista dogodilo. To ne znači da je svaki neobičan snimak lažan, već da je važno proveriti ko ga je objavio, odakle potiče i postoje li drugi izvori koji potvrđuju ono što prikazuje.
Upravo u tome leži i najvažnija poruka ovog videa: u vremenu kada veštačka inteligencija može da proizvede gotovo svaki prizor, sve je važnije da ne verujemo baš svemu što vidimo na internetu.
(Kurir.rs/Index)
Pogledajte video: Veštačka inteligencija u medicini