Pravoslavni vernici sutra proslavljaju Lazarevu subotu: Jednu stvar ni pošto nemojte da radite veruje se da priziva nesreću
Vernici Srpske pravoslavne crkve u subotu, 12. aprila proslavljaju Lazarevu subotu - dan kada je Isus Hrist po predanju učinio veliko čudo i oživeo svog prijatelja Lazara iz Vitanije četiri dana nakon njegove smrti.
Naime, Isus Hrist kada je stigao u Lazarevu rodnu Vitaniju iz Jerusalima i nakon što je izgovorio "Ustaj, Lazare" njegov prijatelj je vaskrsao nakon četiri dana smrti zbog čega ga pravoslavni hrišćani nazivaju Lazarem Četvorodnevnim. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji u našem narodu.
Među prvima i najvažnijim jeste onaj u kojem deca i odrasli oko struka treba da nose vrbine grančice i time najave Hristov ulazak u Jerusalim. Takođe, na jutro Lazareve subote običaj je da se ubere cveće i stavi u posudu sa vodom koje treba da stoji u dvorištu do praznika Cveti. Na ovaj praznik ne valja unositi cveće u kuću uopšte jer se veruje da članovi porodice neće stvari polaziti za rukom sve do naredne Lazareve subote.
Jedan od običaja, koji najviše raduje naše najmlađe, jeste odlazak u crkvu kada im se stavlja zvončić oko vrata kao simbol ulaska Isusa u Sveti grad Jerusalim. Mimo zvončića, deca dobijaju i venčiće od grančica vrbe koje se deci stavljaju na glavu, a nakon kače na ikonu sveca porodice nakon što stignu kući.
Naši stari na ovaj praznik imali su još jedan običaj - odlazili su na reku da se umiju, a zatim bi iz iste uzimali kamen i nogom ga šutnuli što dalje govoreći - Koliko sam kamen bacio toliko zmija daleko od mene bila. U nekim delovima Srbije ovaj običaj je i dalje zastupljen.
Od mnogobrojnih običaja postoje i one stvari koje ne bi trebale da se rade na Lazarevu subotu. Jedna od njih jeste da na današnjih dan ne bi trebalo da se pije i veseli već provede u molitvi. Takođe bi trebalo i da se posti pa čak i oni koji ne poste Veliki post.
Bonus video: Teolog otkrio značenje običaja