Naši stari smokvu nikada nisu sadili blizu kuće: Razlog je važan, evo o čemu je tačno reč
Bez obzira na nameru prilikom sadnje drveća, važno je prethodno se posavetovati sa stručnjacima. To će vam dati do znanja da li imate odgovarajuće uslove za sadnju određenog stabla. Takođe, veoma je važno dobro se informisati o vrsti drveta koje planirate da posadite, jer neka stabla nisu poželjna u blizini kuće jer mogu izazvati štetu.
Na primer, da li ste znali da smokve nisu idealne za sadnju u blizini kuće? Smokve imaju vrlo invazivno korenje koje raste i širi se velikom brzinom. Koren smokve stalno traži vlagu, lako prodire u pukotine i može dopreti do temelja kuće, naročito u vlažnijim područjima.
To takođe može praviti probleme sa infrastrukturom, posebno podzemnim instalacijama. Koren se obavija oko vodovodnih, kanalizacionih i drugih cevi, pa čak može oštetiti ili probušiti te instalacije. Ako biste pitali nekoga ko je imao problema sa smokvama, verovatno bi vam rekli da je što dalje od kuće, to bolje.
Ako ste se ipak odlučili za sadnju smokve (nadamo se dalje od kuće), evo osnovnih informacija koje morate znati o tome.
Smokva je jedna od najstarijih kultivisanih voćki na svetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva gajila mnogo pre pšenice i ječma i time predstavlja prvi primer organizovane poljoprivredne proizvodnje. Potiče iz Male Azije, između istočne Turske i severne Indije. Životni vek stabla kreće se od 50 do 70 godina.
Koji su uslovi uzgoja?
Temperatura
Smokva je toploljubiva (termofilna) voćna vrsta. Otpornost smokvinog stabla na hladnoću u velikoj meri zavisi od zrelosti drveta. Tokom mirovanja vegetacije može izdržati temperature do -15 °C, iako ne podnosi duže vreme temperature ispod -10 °C. Uz navodnjavanje i temperaturu od 35 °C smokva daje izvrsne proizvodne rezultate sa visokim kvalitetom plodova. Stariji, zreli letorasti smokve sadrže manje vode (dehidrirani su, pa ne dolazi do pojave leda u ćelijama) i bogati su smolom i skrobom, sastojcima koji predstavljaju odličnu zaštitu od mraza.
Voda
Smokve rastu na nepristupačnim, krševitim položajima gde plodonose bez ikakve ljudske brige, ali to ne znači da joj se ne mora obezbediti dovoljna količina vode u pojedinim fazama vegetacije. Za uzgoj smokava potrebno je oko 800 mm padavina godišnje. Budući da ima vrlo dobro razvijen korenov sistem, relativno dobro podnosi sušu i uzgoj na nekultivisanim terenima. U potrazi za vodom, koren se prilagođava strukturi tla i matičnom supstratu, prodirući čak i kroz pukotine stena. Ipak, u savremenim zasadima sa ugrađenim sistemom kap-po-kap, korenov sistem se razvija u plitkom sloju tla jer tamo nalazi dovoljne količine vode.
Tlo
Smokva zahteva plodna, rastresita i lakša tla. Dobro se prilagođava različitim tipovima tla zbog tolerancije na sušu, zasoljenost, hlorozu (žutilo usled nedostatka gvožđa) i aktivni kalcijum. Izuzetno joj odgovaraju aluvijalna tla, dolomitne trošine, krečna tla i posmeđene crvenice. Optimalna vrednost pH je između 6 i 7,8.
(Kurir.rs/Večernjilist.hr)
VIDEO: Milion sadnica za zreliju Srbiju: