DANAS SPREMITE OVO JELO SVOJIM NAJMILIJIMA: Srpkinje znaju zašto se jede 3 dana, a ako nešto sanjate, NIKAKO nikome ništa ne govorite...
Foto: Profimedia

Varica vari, Savica hladi, a Nikolica kusa

DANAS SPREMITE OVO JELO SVOJIM NAJMILIJIMA: Srpkinje znaju zašto se jede 3 dana, a ako nešto sanjate, NIKAKO nikome ništa ne govorite...

Žena -

U srpskom narodu danas se praznuje Varindan, dan svete Varvare, hrišćanske mučenice i svetiteljke. Svakog 17. decembra kuva se tradicionalna “varica”, seje božićna pšenica, poštuju se određeni običaji, a postoje i posebna verovanja!

Sveta Varvara je živela u 3. veku, u vreme rimskog cara Maksimilijana. Otac joj je bio po imenu Dioskor. Bio je mnogobožac i vrlo strogo je vaspitavao svoju kćer. Ali, jednom prilikom kada je hteo da zida kupatil on zapovedi da se naprave dva prozora, a Varvara je zatražila tri, za Oca, Sina i Svetoga Duha. Kada je ovo čuo, njen otac je bio sablažnjen što mu je kćerka hrišćanka. Odvukao ju je kod starešine oblasti, gde devojka hrabro prizna da je hrišćanske vere i da se nikada neće pokloniti idolima.

foto: Profimedia

Zbog takvih njenih reči, staviše je na muke, najpre je istukoše, palili su joj rebra i grudi, a na kraju su je svukli do gola i tako gradom proveli. Sam otac Dioskor je svojoj kćeri odsekao glavu. Tako se ova mlada devojka žrtvovala za Hrista, a njenog oca je stigla zaslužena kazna – jednom ga je pogodio grom i skončao je u mukama.

U pomen i čast ove svetiteljke u srpskom narodu se kuva tradicionalna “varica”, seje božićna pšenica i poštuje niz od nekoliko pravila:

Običaj na Varindan je da domaćica pomeša žito, grašak, sočivo, pirinač, kukuruz, beli i crni luk, pa pristavi u veliki lonac ili kotao da se vari. Kad se jelo, koje se naziva varica, skuva okupe se deca sa majkom i pre posluženja pevaju:

Varila se varica, Savica se hladila Nikolica kusa, Majka mu se busa Kozica se kozila, okozila kozice Da tor bude puniji, ovčice se jagnjile Krave nam se telile, kobile se ždrebile Dobri ždrale, sokole, nek ih momci igraju.

Gleda se sa koje je strane jelo navrilo, pa se kaže da sa te strane u polju treba sejati pšenicu, ako se želi dobar rod. Varica se jede za ručak i večeru, a jedan deo se ostavlja za stoku. U Popovom polju varicu prvo svečano nose stoci, a jedan deo ostave za Božić, kad je ponovo nose stoci. Jelo se, takođe, zove i “savica”, jer se jede sutradan, na praznik prepodobnog Save osvećenog. Premda se jelo tri dana poštovala se izreka “Varica vari, Savica hladi, a Nikolica (sv. Nikola) kusa.

U Dragojlovićima, gde i danas kuvaju “varicu”, kažu da je Varindan devojačka slava i praznuju ga posebno žene kao svoju slavu. Iz ovog običaja se vidi da je Varindan zapravo nasleđen običaj od nekog slovenskog ženskog božanstva plodnosti koga je zamenila sv. Varvara. Devojke su nosile varicu na vodu i posipale je oko bunara kao hranu pticama govoreći: “Ptičice majko dobrotvorko, ja tebi žita a ti meni svake napake – berićeta. Negde se nosila i na reku i bacala u vodu govoreći “Varica u vodu, pšenica u polje” ili “Vama kukolj i glavica, a meni biser i pšenica”.

Veruje se da od Varindana do Božića nije dobro sanjati. Ako neko sanja, onda o tome nikom ne govori, niti se snovi tumače. Ko sanja i dira garave sudove, te zime će mu vuci stoku napadati. U Hercegovini ako je neko umro u kući u vreme Zaklopitih dana, ovog dana bi menjali mesto ognjištu da se pokojnik ne bi povampirio.

foto: Profimedia

Kurir.rs/Opanak.net/Foto Profimedia

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track