Intervju: Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde

Homen: Nema koalicije s Nikolićem

Ne zaboravimo da se u koaliciji s Tomom nalazi i Velja Ilić, čiji su kadrovi optuženi za korupciju i kojima je suđenje u toku

Politika
> 03:12h

BEOGRAD - Uspeh! Državni sekretar Ministarstva pravde Slobodan Homen kaže u intervjuu za Kurir da je vrlo zadovoljan rezultatima nedavne posete Madridu, jer se delegacija Ministarstva pravde i pravosuđa vratila sa informacijama koje ukazuju da će Luka Bojović i ostali uhapšeni biti izručeni Srbiji po ubrzanoj proceduri. Napominje da sa naprednjacima neće praviti vladu i ističe svoje razloge zašto tako misli.

- Apsolutno nema vlade sa SNS! Naprednjaci se u kampanji predstavljaju kao ljudi koji se bore protiv korupcije, ali ne smete zaboraviti da se u koaliciji s Tomislavom Nikolićem nalazi i Velja Ilić, čiji su kadrovi optuženi za korupciju i kojima je suđenje u toku, kontroverzni biznismeni, kao i članovi porodice Bogoljuba Karića, koji je u bekstvu i protiv koga je otpočet postupak oduzimanja imovine. Takva interesna koalicija sigurno ne može da sprovede borbu protiv kriminala i korupcije.

♦ Koliko će Tadićeva kandidatura poboljšati izborni rezultat DS na parlamentarnim izborima?

- Predsednik Tadić je, donoseći odluku da skrati mandat, imao u vidu pre svega ono što je najbolje za državu, a to je smanjenje troškova i neophodnost da se u vreme ekonomske krize, u što kraćem roku, konstituišu svi organi vlasti kako bi zemlja što pre krenula napred. Zamislite da budemo cele godine u kampanji, to bi usporilo naš put ka EU i ekonomskom oporavku. Verujem da je građanima već dosadila intenzivna izborna kampanja, a kako bi se tek osećali kad bi trajala još sedam, osam meseci? Sigurno je da je predsednik Tadić, za razliku od ostalih političara, jedini državnik na srpskoj političkoj sceni, pokretač borbe protiv organizovanog kriminala i ključni faktor u osvajanju statusa kandidata za članstvo u EU. Ako me pitate da li će njegova kandidatura za predsednika pomoći DS, ja vas pitam da li mislite da postoji ijedan građanin Srbije koji ne zna da je predsednik Tadić i lider DS?

Nedavno ste bili u poseti španskim kolegama i tom prilikom ste izjavili da je Španija spremna da zajedno s našim institucijama istraži imovinu koju su kriminalci stekli u bekstvu i oduzme je.

- Prema nekim procenama, radi se o imovini vrednoj više desetina miliona evra. Svedoci smo da je odmah nakon hapšenja kod odbeglih „zemunaca“ pronađena velika količina novca, pa je jasno da treba istražiti kojim su se sve poslovima oni bavili po Španiji i šta od imovine poseduju. Takođe, postoji sumnja da i Darko Šarić i članovi njegovog klana imaju nekretnine u Španiji, kao i Slobodan Radulović.

Vlada Kraljevine Španije donela je odluku o početku postupka izručenja. Je li bilo problema s prethodnom vladom u Španiji?

- Iz Srbije je još 2010. otišla informacija da se Luka Bojović krije u Španiji. Mislim da tada nadležni organi u Španiji nisu shvatali ozbiljnost organizovane grupe koju su oni predvodili. Ubistvo Jurišića je pokazalo da je ovo jedna od najsvirepijih kriminalnih grupa, a to je privuklo i veliku pažnju španske javnosti, i upravo zbog toga očekujem da će nadležni organi brzo doneti odluku o izručenju.

Sa španskom vladom će biti potpisan sporazum o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Kome će pripasti oduzeta imovina srpskih kriminalaca?

- Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom pokazao se kao jedna od najmoćnijih alatki u borbi protiv organizovanog kriminala. Do sada smo oduzeli imovinu u vrednosti od preko 350 miliona evra. Kriminalci su pokušali da krvavi novac sakriju kupovinom preduzeća, zemljišta, vila... Pored pokušaja pranja novca u Srbiji, oni su postali i vlasnici velike imovine po celom svetu. Jedna od najinteresantnijih destinacija srpskim kriminalcima bila je i Španija, i zbog toga smo sa španskim ministarstvom pravde postigli dogovor o neophodnosti zaključivanja ugovora o oduzimanju imovine u inostranstvu. Uobičajena evropska praksa je da se imovina pronađena na teritoriji druge države deli na jednake delove između zemalja ugovornica. Prema tome, polovina će pripasti Srbiji, kao zemlji iz koje dolazi kriminalac, a polovina Španiji, gde se imovina nalazi.

Jeste li vi zadovoljni saradnjom policije i pravosuđa u ovoj vladi, imajući u vidu da je na čelu policije bio predsednik SPS Ivica Dačić?

- Zadovoljan sam, mada mislim da uvek može bolje. Koordiniranim radom više državnih organa, čiji čelnici čine Savet za nacionalnu bezbednost, postigli smo veliki uspeh u borbi protiv organizovanog kriminala, hapšenjem Luke Bojovića završena je priča o „zemunskom klanu“, razbijene su 24 organizovane kriminalne grupe, izrečeno je više stotina godina zatvorskih kazni, oduzeto im je na stotine kuća i stanova, preduzeća, mašina, mnogo hektara... Uveren sam da građani i te kako cene rezultate ovog rada.

Zašto?

- Zato što organizovani kriminal razjeda svako društvo, dileri droge truju omladinu, radnici gube posao zbog prevara u privatizaciji, a pojedine grupe, kao što je npr. javnosti poznata Šarićeva grupa, kad dođu do određenog nivoa bogatstva i moći, praktično počinju da utiču na događanja u društvu i upravljanje državom. Sada više nema nije kriminalne grupe koja ima mogućnost da utiče na politička događanja. Zapravo, Srbija je država bez šefa mafije. Najmoćniji su u zatvoru, dok je nekolicina u bekstvu, ali, bez obzira na to na kom su kontinentu, uveren sam da neće moći još dugo da se skrivaju. Takođe, građani Srbije imaju konkretnu korist od oduzimanja imovine kriminalcima jer znatan deo oduzete imovine odlazi u humanitarne svrhe, za potrebe socijalno najugroženijih kategorija stanovništva. Sledeći zadatak nam je borba protiv korupcije, građani to očekuju od nas.

Marija Kordić

Neozbiljno je da se verski lideri kandiduju

- Kako komentarišete to što se muftija Muamer Zukorlić kandidovao na izborima?

- U prethodnih 12 godina u Srbiji su demokratske institucije značajno ojačale. Izbori se održavaju u skladu sa Ustavom i zakonom, ne postoji nijedna politička partija koja osporava činjenicu da se u Srbiji izbori održavaju na pošten način. Ali, očigledno da je potrebno da naše društvo još sazri, jer kandidatura verskih poglavara na izborima nije uobičajena za demokratska i civilizovana društva. U tom kontekstu i doživljavam njegovu kandidaturu. Mislim da je vrlo neozbiljno da se verski poglavari kandiduju na izborima. U Srbiji je crkva odvojena od države, i ako to važi za SPC, onda mora da važi i za sve druge. Ovaj potez ne koristi ni njemu ni onima koji misle da glasaju za njega.