POLICIJSKA TORTURA I ZATAŠKAVANJE PODRILI ISTRAGU O NESTANKU DANKE ILIĆ?! Hapšenje 15 pripadnika MUP-a otvara novo poglavlje: Nove okolnosti idu naruku odbrani
Dok suđenje za teško ubistvo devojčice u Negotinu tek počinje bez pronađenog tela i ijednog biološkog traga, pravni i bezbednosni stručnjaci upozoravaju da bi policijska brutalnost i dvogodišnje ignorisanje naloga tužilaštva mogli direktno da ojačaju odbranu optuženih i poljuljaju ceo sudski postupak.
O tome kako se grade optužnice bez materijalnih dokaza, ko je u vrhu MUP-a zataškavao smrt osumnjičenog i šta ostaje od poverenja u institucije, u emisiji "Puls Srbije" na Kurir televiziji govorili su advokat Radiša Roskić, patolog Radoslav Radosavljević, predsednik Strukovnog udruženja policije Nenad Ljubišić i Blažo Marković ispred pokreta "Novi ljudi - Nova snaga Srbije".
Bez tela i bioloških tragova nakon 500 veštačenja
Slučaj nestanka devojčice iz marta 2024. godine ni posle više od dve godine nema ključne forenzičke dokaze, a optužnica je pre početka glavnog pretresa u Negotinu tri puta vraćana na dopunu. O tome kako iz ugla sudske medicine izgleda postupak u kojem je analizirano na stotine uzoraka bez rezultata, prvi je govorio patolog Radoslav Radosavljević.
- Događaji od pre dve i po godine doveli su nas u situaciju da se još uvek ne nazire pravo rešenje. Još uvek nemamo ni telo, niti ključne materijalne i biološke dokaze iz oblasti forenzike i sudske medicine koji bi povezali optužene sa devojčicom i potkrepili optužnicu. Iako je veštačeno oko 500 tragova, nijedan jedini ne dokazuje tu vezu, zbog čega ovaj slučaj, sa aspekta medicine i forenzike, za sada nema adekvatne činjenice sa dokaznom vrednošću na sudu.
U međuvremenu je stigla vest da je uhapšeno još sedam policijskih službenika iz Policijske uprave Bor zbog povezanosti sa smrću Dalibora Dragijevića, nakon što je ranije ovog meseca već privedeno osam sadašnjih i bivših pripadnika UKP-a. Povodom saopštenja Višeg javnog tužilaštva u Nišu da Sektor unutrašnje kontrole preko dve godine nije postupao po njihovim nalozima, Nenad Ljubišić je ocenio da takav propust ne bi smeo da se desi.
- To ne bi smelo da bude moguće. Sama činjenica da lice premine u prostorijama policijske uprave tokom postupanja policijskih službenika, nama iz struke daje visok stepen indicija da pojedini službenici nisu postupali u skladu sa zakonom i propisima. Nakon tog tragičnog događaja, kada je zadržani muškarac preminuo, bilo je neophodno hitno obaviti uviđaj na licu mesta kao ključnu dokaznu radnju, i nadam se da je to i urađeno.
On je dodao da Zakon o policiji jasno obavezuje rukovodioce da svaku sumnju na krivično delo kolega prijave u roku od 24 sata i da niko nema pravo da ignoriše zahteve tužioca.
- Što se tiče nepostupanja Sektora unutrašnje kontrole, Zakon o policiji je tu jasan i nedvosmislen. On obavezuje sve policijske službenike i organizacione jedinice u MUP-u da, ukoliko dođu do saznanja da su pojedini policajci postupali protivno zakonu ili izvršili krivično delo na dužnosti, o tome obaveste Sektor unutrašnje kontrole u roku od 24 časa, kao i nadležno tužilaštvo. Ovde smo videli da su određeni rukovodioci u Policijskoj upravi u Boru, ali i šire u MUP-u, imali takva saznanja, a da o tome nisu neposredno obavestili ni tužilaštvo ni kolege iz unutrašnje kontrole. Tužilaštvo bi moralo da se pozabavi tim rukovodiocima koji ignorišu naloge tužioca, jer policijski službenik nema pravo da procenjuje da li će po nekom nalogu postupiti ili ne – po zakonu je dužan da izvrši svaki nalog tužilaštva - istakao je Ljubišić.
Dve velike enigme i sumnja u prvobitna priznanja
Iako domaći Zakonik o krivičnom postupku ne zahteva pronalaženje tela kao apsolutni uslov za osudu, već zatvoren krug nesumnjivih dokaza, advokat Radiša Roskić ukazuje da su se u ovom predmetu otvorila dva ključna pitanja.
- Uverenje po kojem nema krivičnog dela ukoliko nema tela predstavlja potpunu zabludu. Zakonik o krivičnom postupku je jasan i nedvosmislen - on ne zabranjuje utvrđivanje činjenice smrti na osnovu takozvanih posrednih dokaza, bez obzira na starost, pol ili konkretnu krivično-pravnu situaciju. Ipak, u ovom slučaju imamo dve velike enigme: gde je telo ukoliko je mala Danka ubijena, i drugu, o kojoj je uvaženi kolega već precizno govorio pozivajući se na propise - to je smrt Dalibora, brata jednog od optuženih. Nama koji smo često u krivičnim postupcima ta smrt je odmah bila indikativna i ukazivala je na mogućnost zlostavljanja i mučenja, što događaji kojima danas svedočimo i potvrđuju.
Roskić je istakao i da sami posredni dokazi bez čvrste veze nisu dovoljni za presudu, te je doveo u pitanje okolnosti pod kojima su na početku istrage uzeta priznanja osumnjičenih.
- Posredni dokazi za krivično delo teškog ubistva, bez čvrste međusobne povezanosti, ne mogu biti dovoljni za osuđujuću presudu. Kada je reč o priznanjima datim na početku, ostaje ključno pitanje da li su ona uzeta u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku - u prisustvu branioca i pred tužiocem, što bi trebalo da pokaže postupak za koji se nadam da će biti otvoren za javnost, uz zaštitu interesa oštećenih. Sa druge strane, kao neko ko se 30 godina bavio bezbednosnim poslovima, primećujem da se ta priznanja podudaraju u detaljima koji su prosto neverovatni.
Ko vuče konce u vrhu MUP-a i kakav je udarac nanet policiji?
Komentarišući to što je MUP u aprilu 2024. godine prvo saopštio da je Dalibor Dragijević preminuo prirodnom smrću, dok je obdukcija pokazala jezive povrede, Blažo Marković je ocenio da naloge u policiji izdaje sam vrh ministarstva.
- Razgovarao sam sa raznim veštacima koji su me demantovali i govorili mi da sam nepismen, a na kraju se ispostavilo da nijedan od 500 analiziranih tragova ne potvrđuje optužnicu. Postavlja se ključno pitanje: kome pripada Sektor unutrašnje kontrole i ko mu nalaže šta da radi? Zna se – isključivo ministru i njegovom kabinetu. Oni su samo izvršioci. Nalog iz tužilaštva prvo dolazi u vrh MUP-a, kod glavnih ljudi koji dalje raspoređuju poslove i usmeravaju priču.
On je dodao da su uhapšeni policajci samo izvršioci zadataka koji su bacili veliku ljagu na svoju profesiju i izneo tvrdnju da je priznanje u stanici bilo iznuđeno batinama.
- Kao što sam već javno rekao, ovi uhapšeni policajci su samo izvršioci koji su dobili zadatak. Svojim postupcima bacili su ogromnu ljagu na našu policiju, koja je u osnovi hrabra i izuzetno sposobna. Vezali su čoveka za radijator, tukli ga do smrti, a onda bezobrazno izdali saopštenje da je preminuo od srčanog udara. Svaka čast ljudima iz forenzike i sudske medicine što su se držali svoje struke i utvrdili istinu. A što se tiče toga zašto je osumnjičeni priznao zločin:kada nekome držite nož pod grlom i prebijate ga do besvesti, kako neće priznati?
Na pitanje koliki udarac ugledu poštenih policajaca zadaje činjenica da su pripadnici elitnih jedinica optuženi za batinjanje do smrti, Nenad Ljubišić je poručio da postupke pojedinaca ne treba poistovećivati sa celom institucijom.
- Svakako da takvi događaji zadaju udarac ugledu, ali iskreno verujem da većina građana Srbije i dalje ima poverenje u policiju kao instituciju. Ne treba generalizovati i postupke pojedinaca poistovećivati sa gubitkom poverenja u ceo sistem. Podsetiću da je našim zakonom iznuđivanje iskaza strogo zabranjeno i da svi građani koji se nađu u prostorijama policije, u svojstvu osumnjičenog ili po nekom drugom osnovu, moraju da uživaju sva Ustavom i zakonom garantovana prava, uključujući i pretpostavku nevinosti - bez obzira na to da li se terete za najteža krivična dela.
Ljubišić je naglasio da se pored individualne krivice policajaca mora ispitati i odgovornost onih koji su im komandovali.
- Sa druge strane, sama činjenica da je lice preminulo u prostorijama policijske uprave mora automatski da pokrene istrage unutar MUP-a. Neophodno je utvrditi individualnu odgovornost svakog policijskog službenika koji je postupao u tom slučaju, ali se ne sme stati na tome, mora se utvrditi i odgovornost onih koji su tim službenicima komandovali. Zakon o policiji je jasan, bez obzira na liniju rada u kojoj se nalazite: onog trenutka kada saznate da je kolega izvršio krivično delo na radu ili u vezi sa radom, u obavezi ste da obavestite neposrednog rukovodioca, Sektor unutrašnje kontrole i nadležno tužilaštvo koje kvalifikuje delo.
Zaključio je da je dugogodišnje čekanje na reakciju nadležnih poražavajuće za ceo sistem.
- Nije na policiji da procenjuje nečiju krivicu, već da sprovede zakonom propisane radnje, i tačka. Kao nekome ko dolazi iz tog sistema, žao mi je, poražavajuće je i sramotno što se ovoliko dugo čekalo da se bilo šta preduzme, jer su država i nadležne institucije morale da reaguju onog trenutka kada je taj čovek preminuo - objasnio je Ljubišić.
Zakonska zabrana torture i obdukcioni nalaz na stolu institucija
Govoreći o zakonskim odredbama prema kojima sudska odluka ne može počivati samo na priznanju, naročito kada okrivljeni tvrdi da je ono iznuđeno, advokat Radiša Roskić je podsetio na stroga pravila o zakonitosti dokaza.
- Postoji jedna opšta odredba čija se suština može svesti na sledeće: u krivičnom postupku se ne mogu koristiti nezakoniti dokazi. Svi dokazi koji se izvode na glavnom pretresu moraju biti pribavljeni na zakonit način, uz poštovanje osnovnih normi - a to podrazumeva apsolutnu zabranu svakog oblika maltretiranja, fizičke sile, izgladnjivanja, uskraćivanja vode, opijata, prebijanja, pa čak i pretnji.
On je upozorio da broj hapšenja nije pravo merilo rada institucija, već broj pravnosnažnih presuda, jer će svaku grešku platiti građani.
- Mi danas imamo veliki broj hapšenja, ali to je samo deo sporedne statistike. Pravi pokazatelj biće to koliko će od tih lišenja slobode dobiti svoj pravnosnažni osuđujući epilog na sudu. U suprotnom, sve oslobađajuće presude dovešće do toga da ćemo svi mi kao građani plaćati visoke odštete za duševne i druge bolove.
Patolog Radoslav Radosavljević istakao je da su nadležni organi na vreme dobili kompletan obdukcioni nalaz i da je bilo potpuno jasno da se radi o teškom ubistvu, a ne o prirodnoj smrti.
- U ovom slučaju, i tužilaštvo i Služba unutrašnje kontrole dobili su kompletan obdukcioni nalaz i izveštaj, tako da su bili sa svim upoznati. Ovde se ne radi o remećenju javnog reda i mira, već o teškom krivičnom delu - teškom ubistvu sa velikom patnjom. Reč je o nasilnoj smrti koja ukazuje na ubistvo, jer čovek u službenoj prostoriji nije mogao sam sebe da usmrti.
Pojasnio je da težina nanetih povreda kod žrtve izaziva šok koji dovodi do najtežeg oblika smrti.
- Kada neko dobije takve batine i od toga premine, reč je o mnogobrojnim povredama usled kojih osoba upada u traumatski i nervni šok. To je najteža vrsta smrti i policajci to dobro znaju. Prema tome, nije postojao nijedan razlog koji bi ih sprečio da odmah postupe po službenoj dužnosti.
Nove okolnosti idu naruku odbrani, a pitanje sudbine devojčice ostaje otvoreno
Osvrćući se na kontradiktorne iskaze o udaljenosti na kojoj je dete poslednji put viđeno, kao i na odnos moći između tužilaštva, policije i izvršne vlasti, advokat Roskić je ponovio da je teret dokazivanja isključivo na tužiocu.
- Teret dokazivanja u krivičnom postupku je, po opštem pravilu, na strani tužilaštva. Ne dokazuje se nevinost, već krivica, i to od strane ovlašćenog organa na osnovu optužnog akta u kojem su izloženi svi dokazni predlozi koje je sud usvojio i počeo da izvodi.
Prema njegovoj oceni, hapšenje petnaestorice policajaca i nalaz sudske medicine direktno će ojačati argumente odbrane u postupku za ubistvo devojčice.
- U ovom trenutku, govorim to kao advokat, najrelevantniji su hrabar i istinit nalaz sudske medicine sa jedne strane, i hapšenje petnaestorice policijskih službenika sa druge. Kada se sve to uzme u obzir, ove nove okolnosti ići će naruku odbrani dvojice optuženih. Iako ta smrt nije neposredni dokaz kada je reč o utvrđivanju samog činjeničnog stanja i umišljaja, i sudije su ljudi. Sudsko veće će ovu činjenicu morati da ima u vidu, pa će tvrdnje odbrane da su prvobitni iskazi dvojice optuženih bili iznuđeni sada dobiti znatno veću težinu. To je prosto logičan i prirodan tok u postupku.
Na pitanje šta će biti najveći poraz za društvo kada se zatvore vrata sudnica u Nišu i Negotinu, patolog Radosavljević je istakao da je poverenje građana u pravosuđe i policiju već ozbiljno uzdrmano.
- Najpre, istinu ćemo jednog dana saznati – kada i kako, to još uvek ne znamo. Možda se ta devojčica jednog dana pojavi i kaže: 'Dobar dan, ja sam Danka Ilić', ni to ne možemo znati. Sa druge strane, poverenje građana u institucije je ozbiljno poljuljano. Pod znakom sumnje je i rad pravosuđa, a videćemo kako će ono dalje funkcionisati, jer su i tužilaštvo i policija sada uzdrmani, pogotovo nakon pokretanja istrage i hapšenja petnaestorice pripadnika MUP-a Srbije.
Još jednom je pohvalio hrabrost stručnjaka sudske medicine koji su u atmosferi opšte konfuzije dokumentovali nasilnu smrt.
- Ne treba zaboraviti da su pojedini među njima došli kao takozvana 'konjica' - ljudi iz struke dobro znaju šta to znači. Došli su da reše problem, a umesto toga napravili su još veći problem koji se završio smrtnim ishodom. U to vreme, kada niko nije smeo da daje izjave i kada je vladala opšta konfuzija sa tridesetak različitih verzija događaja, sudska medicina je pokazala veliku hrabrost time što je sastavila zapisnik i dostavila ga svim nadležnim organima. Utvrđeno je da je smrt bila nasilna, da je nastupila usled mnogobrojnih povreda i da je jedan mlad život ugašen. Zašto? Sada je red na nadležne da to i dokažu.
Na samom kraju emisije, Blažo Marković je izneo svoj stav o tome da li je moguće doći do konačne istine, ostajući pri uverenju da je devojčica živa.
- Ja sam oduvek govorio da je ona živa. S obzirom na njen uzrast i motoriku, medicinski nije bilo moguće da za tako kratko vreme, koje je majka navela, sama pređe ćupriju i dođe do tog mesta. Nemoguće je da je to dete tek tako prešlo ćupriju i podletelo pod automobil, bez obzira na postojeće snimke koji beleže ko je tada bio na tom prostoru - objasnio je Marković.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 114 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 14 za korisnike m:SAT TV, Supernove i MOVE platforme, na kanalu 16 za korisnike SBB EON, na kanalu 16 za korisnike Yettel Hipernet TV, na kanalu 108 za korisnike BeotelNeta, na kanalu 14 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakta na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i u aplikaciji Arena Cloud.
Kurir.rs
BONUS VIDEO: