Slušaj vest

promoviše globalni mir, zaustave aktuelni ratovi i obezbedi da veštačka inteligencija donese više dobrog nego lošeg.
Donald Tramp, Si Đinping i Vladimir Putin, trojica antiglobalista od kojih svako ima svoje imperijalne ambicije i kalkulacije o novoj podeli sveta, složili su se da „zaista stvaraju istoriju“. Postavili su okvir želje da se uspostave „konstruktivni, strateški i stabilni“ odnosi.

Amerikanac koji predvodi nuklearnu velesilu i prvu ekonomiju sveta upustio se u dosad najozbiljniji misiju u vreme kada je najslabiji posle poraza republikanaca na međuizborima i neuspešnog rata protiv Irana. Pokušavao je da pokaže da je njegova diplomatija ipak više od rijalitija.

Kinez je nedavno cementirao svoju gvozdenu kontrolu nad Komunističkom partijom, krajem 2027. očekuje novi petogodišnji mandat i uživa u ulozi da Amerikanci i Rusi očekuju da im pomogne da izađu iz ratova koje su sami pokrenuli. Si je delovao kao hladna glava među dve usijane, a Kinu je svetu predstavio kao posrednika i čuvara poretka zasnovanog na dijalogu.

Rusu je mesto za stolom obezbedio nuklearni arsenal, a ne privreda, koja je osma na svetu. Suočen s ratom u Ukrajini, koji ne uspeva da dobije, i pozicijom mlađeg brata u strateškom partnerstvu s Kinom, Putin je zadovoljan što je potvrđen status Rusije kao globalne sile.
Posle jednočasovnog trojnog sastanka izdata je Deklaracija o miru, u kojoj se kaže da su tri stalne članice Saveta bezbednosti posvećene reformi sistema UN kako bi efikasnije odgovorio na globalne izazove. Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku nisu pomenuti.
Tri države koje zajednički poseduju 8.000 nuklearnih bojevih glava su u jedinstvenoj poziciji da raspravljaju o smanjenju nuklearnih arsenala. Tramp i njegov „prijatelj“ Putin žele produženje sporazuma o strateškom naoružanju koji je istekao u februaru.

Si je izjavio da nuklearno oružje treba „sveobuhvatno zabraniti i u potpunosti uništiti“, ali Kina ne prihvata ograničenja u vreme kada ambiciozno pokušava da svoj arsenal približi američkom i ruskom. Dijalog se nastavlja, a konkretnog dogovora nema.

Uoči trilateralnog sastanka održanog na marginama ekonomskog samita Azija-Pacifik, Si je ponovio da će se - kao lider zemlje koja prednjači u trgovinskom protekcionizmu - boriti protiv istih Trampovih postupaka, ali svi su izgledi da će biti produženo primirje u carinskom ratu koje ističe početkom 2027.

Veštačka inteligencija nametnula se kao važno pitanje. Procena je da moćna, strateška tehnologija ima potencijal da preoblikuje geopolitiku i globalnu ekonomiju i da rizici koje ona nosi moraju da se kontrolišu, mada institucionalizovana saradnja napreduje sporo.
Sve u svemu, malo toga suštinskog je ostvareno i nikakav dogovor nije saopšten, barem ne javno. Samit je bio vežbanka simbolizma i prestiža, mada treba očekivati da će slediti konkretni manji koraci kako bi se smanjile opasnosti od nuklearnog oružja, veštačke inteligencije ili trgovinskih barijera.

Tri nuklearne sile trude se da u odnosima obezbede stratešku stabilnost, što znači da će sarađivati kako bi se međusobno obuzdavali. U toj pantomimi diplomatije barem su svesni da niko od njih nije toliko moćan da sebe nametne drugoj dvojici.

Ukoliko ovo bude prvi u seriji samita u ovom formatu, tri sile dobijaju priliku da organizuju novi svetski poredak zasnovan na principima bezbednosti i oslobođen liberalnih vrednosti. Evropljani, ali i zemlje Azije strahuju da mogu da budu isključeni iz trojnih aranžmana velike geopolitičke igre.

Šendžen se opisuje kao nova Jalta, što Tramp odbacuje, mada priznaje da će samit imati veliki uticaj na globalne poslove. Moskva poručuje da prisustvujemo „početku povratka od uklizavanja u apsolutni haos prema stabilizaciji“.

Možda svet mora da se nauči da, barem privremeno, živi s nekrunisanim autokratama i da s njima sarađuje.