Slušaj vest

Francuski predsednik Emanuel Makron ima tajni bunker u predgrađu Pariza u koji bi se sklonio ukoliko demonstranti zauzmu Jelisejsku palatu, navodi se u novoj knjizi trojice istraživačkih novinara.

Sklonište je otkriveno u knjizi "La Nouvelle Armée des Ombres" ("Nova armija senki"), čiji su autori Pjer Gastino, Antoan Izambar i Frank Reno.

Sastanak francuskog predsednika Emanuela Makrona sa liderima političkih stranaka, šef Jelisejske palate naredio mere odbrane od ruskih hibridnih napada Foto: THOMAS SAMSON / POOL/AFP POOL, Thomas Samson/Pool AFP

Francuskase poslednjih nedelja suočava sa nasilnim nemirima, dok obaveštajne službe, prema navodima, pripremaju scenarije za nerede, sabotaže, sajber napade, pa čak i angažovanje specijalnih jedinica u slučaju oružane pobune tokom predsedničkih izbora 2027. godine.

Pripreme za korišćenje bunkera delimično su podstaknute pobunom "Žutih prsluka" iz 2018. godine, kada se Makron našao na meti besnih demonstranata tokom posete gradu Le Piju an Veleju, navodi se u knjizi.

Francuska Pariz Dan pada Bastilje vojna parada Emanuel Makron Foto: Ludovic MARIN / AFP / Profimedia

- Vlada je tada drhtala od straha - prisetio se jedan od autora u petak, gostujući na radiju "Frans inter".

Vlasti su tada počele da razmatraju planove za evakuaciju predsednika, pozivajući se na nasilne nerede iz februara 1934. godine, koji su doveli do pada francuske vlade.

Autori navode da se u državnim institucijama strahuje da bi pobeda desničarskog "Nacionalnog okupljanja" Marin Le Pen mogla da izazove "treći krug" sukoba na ulicama. U tom scenariju, radikalni levičarski aktivisti, mladi iz predgrađa i militanti iz ruralnih sredina odbili bi da prihvate rezultate izbora.

Sa druge strane, pobeda Žan-Lik Melanšona, kandidata krajnje leve stranke "Nepokorena Francuska", koji bi prema aktuelnim anketama mogao da uđe u drugi krug, mogla bi da izazove "pasivni otpor" unutar policije.

Marin Le Pen Foto: EPA Christophe Petit Tesson, EPA Yoan Valat, AP Louise Delmotte

Pozivajući se na razgovore sa visokopozicioniranim izvorima, autori tvrde da je šef pariske policije Patrik For održao više sastanaka na kojima su razmatrane pripreme za moguću pobunu.

Francuska spoljna obaveštajna služba simulirala je scenarije mešanja u izbore, dok je policija u Parizu uvežbavala kako da čitav dan funkcioniše bez zaštićenih pametnih telefona u slučaju razornog sajber napada.

Jedan visoki obaveštajni zvaničnik još u aprilu je upozorio autore da se Francuska približava velikom ustanku, ukazujući na rast cena goriva i nezadovoljstvo koje tinja još od protesta "Žutih prsluka".

Ipak, obaveštajne službe ozbiljno su potcenile razmere demonstracija 17. oktobra. Očekivale su između 60.000 i 150.000 demonstranata, dok je na ulice izašlo više od 500.000 ljudi.

Protesti u Francuskoj Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia, Printskrin, Pinto/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Pretnje se, međutim, ne odnose samo na događaje unutar Francuske.

U jednoj neobičnoj vežbi održanoj prošle godine, Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu Fronteks, zajedno sa francuskim i belgijskim bezbednosnim službama, simulirala je hibridnu krizu koja je uključivala rusku "flotu u senci" i izmišljenu nuklearnu nesreću u Alžiru.

Prema scenariju te vežbe, koordinisani napadi izazvali bi egzodus migranata izloženih radijaciji ka Evropi, uz istovremene sajber napade, navodi se u knjizi.

Autori takođe tvrde da su francuske specijalne snage razmatrale mogućnost angažovanja vojnika radi zaštite parlamenta u slučaju oružane pobune.

Nasilni protesti u Francuskoj Foto: Pinto/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia, Marchina/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

O planovima za vanredne situacije govorio je bivši pripadnik 13. padobranskog puka. To je posebno ironično ako se ima u vidu da su oficiri iste jedinice podržali neuspešni puč protiv Šarla de Gola 1961. godine, zbog njegovog protivljenja nezavisnosti Alžira.

Novinari navode i da su obaveštajne službe ponovo pokazale interesovanje za obnavljanje delova tajnih mreža otpora iz vremena Hladnog rata, koje su finansirane iz tajnog fonda obaveštajnih službi.

Među imovinom tog fonda navodno su se nalazili bordel u Sajgonu, hoteli u Maroku i ronilački klub na Karibima. Ti objekti kupljeni su kako bi se finansirao otpor u slučaju kolapsa francuske države.

Žan-Lik Melanšon, lider levičarske stranke Nepokorna Francuska Foto: EPA Andre Pain

Ipak, jedan bivši komandant specijalnih snaga upozorio je da bi slanje vojske na francuske ulice moglo da bude opasno. Njegov najveći strah je "da bi se princu to moglo toliko dopasti da bi poželeo da nastavi s tim".

(Kurir.rs/Daily Mail/Preneo: V.M.)