Slušaj vest

Američka politička scena ulazi u novu fazu neizvesnosti. Izborni rezultat za Kongres menja odnos snaga u Vašingtonu i otvara pitanje koliko će prostor za političko delovanje Donalda Trampa biti sužen. Da li će gubitak kontrole nad Kongresom značiti više institucionalnih prepreka za Belu kuću ili će predsednik, suočen sa snažnijim otporom političkih protivnika, posegnuti za još odlučnijim potezima?

Kongres bi mogao da postane glavno poprište sukoba sa Belom kućom, od blokiranja zakona i budžeta, preko istraga predsednikove administracije, do mogućih pokušaja opoziva. Da li će Tramp prihvatiti nova ograničenja ili će se još više osloniti na predsednička ovlašćenja, izvršne uredbe i pravo veta? I šta to znači za Ameriku, ali i za ostatak sveta koji pomno prati svaki potez Vašingtona?

Na ova pitanja u emisiji "Puls Srbije vikend" odgovorili su Boško Jakšić, novinar, Branimir Đokić, stručnjak za spoljnu politiku i prof. Duško Lopandić, predsednik Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta.

Rezultati međuizbora u SAD doneli su ozbiljan politički izazov Donaldu Trampu, budući da su demokrate, prema dosadašnjim rezultatima, osvojile većinu u oba doma Kongresa. Iako je Tramp pozivao birače da glasaju kao da se i njegovo ime nalazi na glasačkom listiću, ishod izbora pokazao je suprotan trend od onoga kojem se nadao. Na pitanje koliko je ovakav rezultat iznenađenje za američkog predsednika i kakve posledice može imati po njegovu političku poziciju odgovorio je Jakšić:

- Pa, ne znam koliko je to iznenađujuće za Trampa. On je već reagovao na rezultate izbora. Juče ga je jedan novinar pitao:"„Kako se osećate kao gubitnik?", nakon čega se Tramp okrenuo i demonstrativno otišao. Dakle, Tramp je jedan od tipičnih autoritaraca koji nije u stanju da se suoči sa porazom. Ovi izbori za Kongres u velikoj meri su predstavljali referendum o njemu. Kada je pozivao svoju republikansku bazu da glasa kao da se i on nalazi na glasačkom listiću, ispostavilo se da je upravo tako i bilo. Zato su republikanci tako drastično kažnjeni.

524073_260711.02_36_25_03.Still002.jpg
Boško Jakšić novinar Foto: Kurir Televizija

Trampova politika izazvala nezadovoljstvo američkih birača

Ocenio je da su Trampovi potezi, od masovnih otpuštanja i deportacija do pritisaka na institucije i medije, doprineli ograničavanju njegove političke moći, dok je pitanje korupcije postalo jedna od ključnih tema u Americi.

- Kada pogledate, Tramp je svojevremeno govorio da dolazi kako bi "isušio" vašingtonsku močvaru. Međutim, u drugom mandatu je krenuo da je "isušuje" tako što je otpustio 40.000 federalnih službenika i zamenio ih svojim lojalistima. Omalovažavao je Kongres, pokrenuo brutalnu kampanju masovnih deportacija imigranata, tokom koje je već oko 700.000 ljudi proterano, i postavljao svoje ljude, preuzimajući kontrolu nad sudstvom, imajući u vidu da su republikanci imali većinu u oba doma Kongresa. Takođe je vršio pritisak na univerzitete i pretio medijima. Od kritičkih medija, među kojima je i "Njujork tajms", tražio je odštetu od milijardu dolara. Dakle, ponašao se veoma nadmeno i zloupotrebljavao svoju vlast, a Amerikanci su mu sada tu vlast ograničili. Dogodilo se upravo suprotno od onoga što je najavljivao. Ono što je novo i poučno, a što se može povezati i sa našom situacijom, jeste činjenica da je pitanje korupcije postalo jedna od ključnih tema u Americi, iako ranije nije bilo toliko zastupljeno - kaže on.

Kako je voditeljka navela, gubitak većine u Kongresu mogao bi značajno da ograniči Trampov manevarski prostor kada je reč o sprovođenju unutrašnje političke agende tokom preostale dve godine mandata. Ipak, američki predsednik zadržava značajna ovlašćenja u vođenju spoljne politike, što otvara pitanje da li bi politički poraz na domaćem terenu mogao da pokuša da nadoknadi agresivnijim spoljnopolitičkim potezima i kakve bi posledice takav scenario imao po ostatak sveta. Detaljnije na ovu temu za Kurir TV govorio je Lopandić:

- Da, neki smatraju da će Tramp nastaviti, pa čak i pojačati svoju bizarnu spoljnu politiku, koja je u njegovom drugom mandatu zaista postala neobična. S jedne strane, to se vidi u njegovom odnosu prema tradicionalnim saveznicima SAD, kako u Evropi, tako i u drugim delovima sveta, uključujući Kanadu i azijske zemlje. S druge strane, tu je i njegov neobičan odnos prema Rusiji i ratu u Ukrajini. Posebno je katastrofalan potez bio rat sa Iranom, koji je zapravo doveo do ekonomskih problema i rasta cena u Americi. Taj sukob još nije završen, niti je situacija na Bliskom istoku na bilo koji način popravljena.

jutarnji clean.01_52_40_03.Still014.jpg
Foto: Kurir Televizija

- Naprotiv, mislim da je Amerika ovim potezom, osim što je dovela Iran u probleme zbog samog rata, najviše ugrozila svoje saveznike - od Saudijske Arabije do ostalih zemalja Zaliva. Ekonomski, cenu ponovo plaća i Evropa, kao što je plaća i zbog rata u Ukrajini. Dakle, reč je o zbiru loših unutrašnjih poteza koje je napravio, a tome se može dodati i zbir loših spoljnopolitičkih odluka. Sve to nas, u zaključku, dovodi do onoga što je jedan američki političar rekao - da je Tramp najgori kandidat za predsednika SAD ikada. Hajde da ublažimo izraz: kandidat za najgoreg predsednika SAD ikada - rekao je Lopandić.

Promena odnosa snaga u Kongresu mogla bi da ograniči Trampovu mogućnost sprovođenja unutrašnje politike, ali i da dodatno zaoštri odnose između Bele kuće i zakonodavne vlasti. Nezadovoljstvo građana zbog inflacije, rasta životnih troškova, rata sa Iranom i optužbi za korupciju u Trampovom okruženju odrazilo se i na izborni rezultat, koji se tumači kao ozbiljan udarac MAGA pokretu. Na pitanje koliko je američki predsednik sada politički ranjiviji i da li bi mogao da odgovori još intenzivnijim korišćenjem svojih predsedničkih ovlašćenja za Kurir TV odgovorio je Đokić:

- Pa, jeste reč o istorijskom porazu, ali takvih istorijskih poraza bilo je više. Koliko god hoćete. Sećate se da je Bil Klinton 1994. godine takođe doživeo istorijski poraz na izborima za Kongres. Republikanci su tada preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom, ali je Klinton nastavio da vlada još šest godina. Tako da ovo nije neobična pojava. Ono što jeste neobično jeste to što su republikanci izgubili Senat sa tolikom razlikom. Oni u narednih četiri do šest godina gotovo sigurno neće uspeti da povrate kontrolu, a šanse za to su veoma male. Tramp će sada više koristiti svoja predsednička ovlašćenja i u naredne dve godine neće imati gotovo nikakva ograničenja.

524073_260823.00_14_36_16.Still002.jpg
Foto: Kurir Televizija

- Ja nikada nisam naročito voleo Trampa. Ne slažem se sa mnogim stvarima za koje ga optužuju, ali sa jednom ocenom se slažem - Donald Tramp brine samo o jednoj stvari, a to su Donald Dž. Tramp i njegova politička zaostavština. Mislim da ga mnogo ne zanima šta će biti posle njega i da li će republikanci ponovo dobiti predsednika. On želi da ostavi svoj trag. U naredne dve godine biće svojevrsni "hinge", kako bi to Amerikanci rekli, odnosno imaće gotovo neograničenu slobodu delovanja. To već vidimo i po tome što nije neobično da se menja šef osoblja Bele kuće, ali je Tramp samo dva ili tri dana nakon izbora smenio Suzan Vajls, za koju su mnogi govorili da je izuzetna šefica kabineta, i na njeno mesto postavio svog lojalistu Stivena Milera. Šef kabineta je izuzetno važna ličnost u američkoj administraciji. On je, da tako kažem, ključar predsednika i jedna od najmoćnijih figura u Beloj kući. Stiven Miler je Trampov lojalista od samog početka i pripada tvrdom krilu MAGA pokreta. Reč je o čoveku koji bi, kada bi mogao, sve ilegalne migrante već sutra proterao preko Rio Grandea. Tako da već sada možemo da naslutimo kako će izgledati Trampova politika u naredne dve godine - za Kurir televiziju, objasnio je Đokić.

02:43
DA LI ĆE TRAMP POSLE PORAZA POSTATI JOŠ OPASNIJI ZA SVET? Gosti emisije "Puls Srbije vikend" o budućnosti američke politike: "Brine samo o jednoj stvari" Izvor: Kurir televizija

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 109 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 9 za korisnike m:SAT TV, Supernova i Yettel Hipernet TV, na kanalu 9 za korisnike SBB EON, na kanalu 108 za korisnike BeotelNet, na kanalu 8 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakt na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i na aplikaciji Arena Cloud.

Kurir.rs

05:55
"DA ON TO ŽELI, RAT BI SE ZAVRŠIO SUTRA" Donald Tramp u rukama drži rešenje za kraj sukoba na Bliskom istoku - Đurić objasnio kako Izvor: Kurir televizija