OTKRIVENE KOSTI 9 NEANDERTALACA Ostaci počivali u pećini blizu Rima, arheolozi veruju da su ih lovile hijene FOTO, VIDEO
Foto: Printscreen YT/The Telegraph

starosti i do 100.000 godina

OTKRIVENE KOSTI 9 NEANDERTALACA Ostaci počivali u pećini blizu Rima, arheolozi veruju da su ih lovile hijene FOTO, VIDEO

Planeta -

Italijanski arheolozi otkrili su kosti devet neandertalaca koje su hijene navodno lovile i maltretirale u njihovom brlogu oko 100 kilometara jugoistočno od Rima.

Naučnici iz Arheološkog zavoda Latina i Univerziteta Tor Vergata u Rimu rekli su da ostaci pripadaju sedam odraslih muškaraca i jednoj ženi, dok su drugi dečaci.

Stručnjaci veruju da su pojedinci živeli u različitim vremenskim periodima. Neke kosti mogu biti stare i od 50.000 do 68.000 godina, dok se veruje da su najstariji ostaci stari 100.000 godina.

Ostaci neandertalaca, koji uključuju lobanje i slomljene vilične kosti, pronađeni su u pećini Guatari, koja je već "stekla reputaciju" zbog prisustva fosila ovih dalekih ljudskih rođaka, koji su slučajno pronađeni 1939. Od tada, u pećini nisu pronađeni drugi ostaci.

"To je spektakularno otkriće“, rekao je Mario Rolfo, profesor arheologije sa Univerziteta Tor Vergata. "Urušavanje, možda uzrokovano zemljotresom, zapečatilo je ovu pećinu više od 60.000 godina, čime je sačuvao ostatke koji su ostali unutra desetinama hiljada godina".

Istraživači su pronašli tragove povrća pored ljudskih ostataka i ostataka nosoroga, džinovskih jelena, divljih konja i, naravno, divljih hijena.

Prema istraživačima, hijene su ubile većinu neandertalaca, a zatim ih odvukle nazad u pećinu koju su preobrazile u svoju jazbinu. Kada su se našle unutra, životinje su pojele svoj plen.

"Neandertalci su bili plen ovih životinja“, rekao je Rolfo. "Hijene su ih lovile, posebno najugroženije, poput bolesnih ili starijih osoba".

Čak i pre nego što su ovi svirepi predatori zaposeli pećinu, stručnjaci ne isključuju mogućnost da su je neandertalci svojevremeno učinili svojim domom.

Rolfo je objavio da je njegov tim istraživača nameravao da analizira DNК ovih pojedinaca kako bi razumeo njihov način života i istoriju.

Preliminarna analiza zubnog kamenca otkrila je da je njihova ishrana bila raznolika. Prvenstveno su konzumirali žitarice, što je doprinelo rastu njihovog mozga.

"To je izvanredno otkriće o kojem će pričati ceo svet", rekao je italijanski ministar kulture Dario Frančešini. "Ova otkrića pomoći će obogaćivanju studija o neandertalcima".

Zdepasti rođaci modernih ljudi

Neandertalci su naseljavali Evroaziju, od atlantske obale do Uralskih planina, od pre oko 400.000 godina do pre nešto više od 40.000 godina, nestajući nakon što se naša vrsta utvrdila u regionu. Prošle godine ostaci i alati pronađeni u Bugarskoj otkrili su da su moderni ljudi i neandertalci istovremeno bili prisutni u Evropi nekoliko hiljada godina, dajući im dovoljno vremena za biološku i kulturnu interakciju.

Često prikazani kao jednostavni, zdepasti rođaci modernih ljudi, neandertalci su u stvari imali sličan mozak i razvili bogatu kulturu. Pored svog složenog kamenog alata i obojenog nakita, neandertalci su nekada ukrašavali pećine ostavljajući te umetničke tvorevine modernom čoveku da o njima razmišlja dugo nakon njihove smrti.

Kurir.rs/The Guardian

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track