ZAGREB - Dogovor Hrvatske sa Rusijom o izgradnji gasovoda "Južni tok" kroz tu zemlju neće ugroziti ulazak Hrvatske u Uniju, ali Brisel mora da zna sve detalje tog dogovora.
Unija je, prema pisanju tog lista, jedino sumnjičava zbog žurbe ruskih partnera da se ugovor potpiše pre ulaska Hrvatske u EU.
Diplomate EU ne sumnjaju da će Hrvatska pružiti apsolutno sve informacije o tom projektu, koji bi hrvatskoj kompaniji "Plinacro" mogao godišnje da donese oko 24 miliona evra, piše danas zagrebački "Jutarnji list"..
Oni smatraju da bi Hrvatska mogla upasti u probleme u odnosima sa EU, jedino ako Brisel bude "držala u mraku" i ako im ne pruži sve informacije, piše taj list.
Diplomate EU su naglasili da Hrvatska, nakon što uđe u EU, neće biti jedina država koja je sa Rusijom postigla načelni dogovor o "Južnom toku".
I druge države imaju dogovore sa Rusima o tome. Oni su najčešće načelni, što znači da će se gasovod graditi, ali još nije formalno odlučeno ni kuda ni kada. Hrvatska neće imati problema sa EU niti sa pojedinim članicama ako bude "igrala pošteno", ako bude u potpunosti transparentna i ako se bude pridržavala svih načela i zakonodavstva EU, rekao je jedan visokorangirani evropski diplomata.
Jedino u čemu su u EU "sumnjičavi" jeste neshvatljiva žurba Rusije da sa Zagrebom potpiše ugovor pre ulaska Hrvatske u Uniju, jer Hrvatska, koja za manje od godinu dana ulazi u EU, već sada mora poštovati apsolutno sva pravila EU, pogotovo ako se radi o projektu koji će se realizovati nakon ulaska u punopravno članstvo, rekao je drugi diplomata EU.
Neki krugovi u EU sumnjaju da Rusi na taj način žele da ostvare određena ekskluzivna prava, koja im inače ne bi trebala pripasti.
Da Hrvatska neće popustiti eventualnom ruskom pritisku, nego će slušati Brisel, govori i njena spremnost da svoj vizni režim prilagodi onom EU, što znači da će ova turistička sezona biti poslednja u kojoj će Rusi moći da bez viza dolaze u Hrvatsku.
Predstavnici kompanija "Plinacro" i "Gasprom" dogovorili su tehničke detalje trase tranzitnog gasovoda "Južni tok" kroz Hrvatsku, objavio je ranije taj list i naveo da, ako ruska Vlada i "Gasprom" donesu odluku da pravac "Južnog toka" umesto kroz Mađarsku prođe kroz Hrvatsku, njegova gradnja trebala bi početi 2015. godine i trajala bi godinu dana.
Rusi će konačnu odluku o tome doneti u sledeća dva meseca.
Prema usuglašenom tehničkom planu između "Plinacroa" i "Gasproma", kroz Hrvatsku bi se gradio potpuno novi gasovod u dužini 270 kilometara, a vrednost investicije je oko 600 miliona evra.
Tim tranzitnim gasovodom bi kroz Hrvatsku godišnje trebalo da prolazi 30 milijardi kubnih metara gasa, a taj gasovod bi u Hrvatsku ulazio iz Srbije kod Sotina i preko Vukovara bi bio usmjeren prema Osijeku.
Gasovod "Južni tok" prema sadašnjem projektu dugačak je 3.600 kilometara i počinje u Rusiji, prolazi po dnu Crnog mora, ulazi Bugarsku i dalje kroz Srbiju, Mađarsku, gđe se odvaja u dva kraka. Jedan treba da ide do Austrije, a drugi kroz Sloveniju do Italije.
Međutim poslednjih godinu dana pojavili su se problemi kad je reč o realizaciji projekta kroz Mađarsku i Austriju, iako su obe zemlje potpisale ugovore sa "Gaspromom" i sada je ta trasa upitna.
Ulaskom Hrvatske u projekt tranzitni pravac "Južnog toka" bio bi kraći, čime bi se smanjila cena gradnje tog gasovoda.
