Novi zakon definiše brak kao "dobrovoljnu zajednicu dvoje ljudi" bez navođenja pola, za razliku od sadašnje definicije kao "zajednica muškarca i žene".
Nacrt, međutim, još mora da prođe u javnoj raspravi, a zatim će biti izmenjen i dopunjen kako bi se uzela u obzir mišljenja građana pre izlaska na referendum.
Aktivisti strahuju da bi komisija koja je za to zadužena mogla da popusti pod pritiskom religioznih grupa i onih koji preferiraju tradicionalnu kulturu mačizma.
Kažu da vlada nije trebalo da zakaže referendum o temeljnim ljudskim pravima, dok vlada poručuje kako želi da gradi, a ne da prisiljava prihvatanje promena.
Kuba, koja je homoseksualce slala u popravne radne logore u prvim godinama nakon svoje levičarske revolucije 1959. godine, učinila je značajan napredak u pravima LGBT osoba tokom 2000.-ih i 2010.-ih godina, uprkos raširenom mačizmu.
Ta ostrvska država uvela je pravo na besplatnu operaciju promene pola, zabranila diskriminaciju na radnom mestu na temelju seksualne orijentacije i počela da održava godišnje marševe protiv homofobije - kubanskog ekvivalenta 'gej prajda'.
Mnogi članovi LGBT zajednice kažu, međutim, kako su frustrirani usporavanjem tempa promena poslednjih godina, dok je nekoliko drugih latinoameričkih zemalja krenulo napred sa odobravanjem homoseksualnih brakova.
Kurir.rs/Jutarnji list
NE PROPUSTITE
