TALIBANSKE NOĆNE PATROLE IMAJU JEZIV ZADATAK: Novi vladari Avganistana hoće da iskorene veliku pošast! VIDEO
Foto: Aamir QURESHI / AFP / Profimedia

nemilosrdni

TALIBANSKE NOĆNE PATROLE IMAJU JEZIV ZADATAK: Novi vladari Avganistana hoće da iskorene veliku pošast! VIDEO

Planeta -

Talibani, novi vladari Avganistana, nameravaju da iskorene pošast zavisnosti od droga, čak i silom ako je potrebno, piše AP.

Kad padne noć, bivši borci, sada pretvoreni u policajce, pretražuju podzemni svet prestonice uništen drogom. Ispod gradskih mostova u Kabulu, usred gomile smeća i potoka prljave vode, stotine beskućnika zavisnih od heroina i metamfetamina uhapšeno je, pretučeno i prisilno odvedeno u centre za lečenje. AP je prošle nedelje prisustvovao jednoj takvoj raciji.

Scena baca novo svetlo na novi poredak pod vladavinom Talibana: muškarci - mnogi sa mentalnim bolestima - sedeli su vezanih ruku uz zid. Rečeno im je da prestanu sa drogom ili će ih tući.

Ove okrutne metode podržavaju i neki zdravstveni radnici koji nisu imali izbora nego da se prilagode talibanskoj vladavini. „Više nismo u demokratiji, ovo je diktatura. A upotreba sile je jedini način da se izleče ti ljudi ', rekao je dr. Fazalrabi Majar koji radi u ustanovi za tretman. Pritom je posebno mislio na Avganistance zavisne od heroina i mete.

Ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast 15. avgusta, talibansko ministarstvo zdravlja naredilo je ovim ustanovama da problem zavisnosti stave pod kontrolu, rekli su lekari.

Mutnih očiju i mršavi kao kostur, zatočenici predstavljaju čitav spektar avganistanskih života potisnutih burnom prošlošću zemlje, invazijom talibana i glađu. Nekada su to bili pesnici, vojnici, trgovci, zemljoradnici. Ogromna polja maka u Avganistanu izvor su većine svetskog heroina, a zemlja je takođe postala značajan proizvođač meta. Oboje su izazvali pravu poplavu zavisnosti širom zemlje.

Bilo da su stari ili mladi, siromašni ili nekada dobrostojeći, talibani na zavisnike gledaju isto: oni su mrlja u društvu koju se nadaju da će ukloniti. Upotreba droga suprotna je njihovom tumačenju islamske doktrine. Ovisnike stigmatizira i šira, uglavnom konzervativna afganistanska zajednica.

Ali talibanski rat protiv droga je komplikovan jer se zemlja suočava sa vrlo vjerovatnim ekonomskim kolapsom i skorom humanitarnom katastrofom.

Zbog sankcija i nepriznavanja, Avganistan, koji je dugo zavisio od inostrane pomoći, nije podoban za finansijsku podršku međunarodnih organizacija, koje čine do 75 odsto državne potrošnje. Užasna kršenja ljudskih prava, posebno nad ženama, učinila su talibane nepopularnim u međunarodnim organizacijama za pomoć.

Kriza likvidnosti je takođe počela. Plate zaposlenih u javnim službama kasne mesecima, a suša je pogoršala nestašicu hrane i pojavu bolesti. Zima dolazi za nekoliko nedelja. Bez stranih sredstava, državni prihodi oslanjaju se samo na carinu i oporezivanje.

Nezakonita trgovina opijumom isprepletena je sa avganistanskom ekonomijom. Uzgajivači maka su važan društveni i ekonomski sloj i većina se oslanja na berbu da bi uopšte sastavila kraj s krajem.

Tokom godina pobune, talibani su zarađivali novac oporezivanjem krijumčara, što je praksa koja se primenjivala na različite industrije u oblastima pod njihovom kontrolom. Studija Dejvida Mansfilda, stručnjaka za avganistansku trgovinu drogom, sugeriše da je ta grupa 2020. zaradila 20 miliona dolara, što je mali deo u poređenju sa drugim izvorima poreskih prihoda. Uvek su javno poricali povezanost sa trgovinom drogom.

Ali talibani su takođe sproveli jedinu uspešnu zabranu proizvodnje opijuma, između 2000. i 2001. godine, odnosno pre američke invazije. Vlade koje su došle posle njih to nisu učinile.

I tokom prethodnih administracija, policija je posetila zavisnike. Ali talibani su jači i svi ih se plaše.

Preksinoć su talibanski borci upali u jazbinu sa drogom ispod mosta u kabulskom okrugu Guzargah. Bičevima i puškama naredili su grupi muškaraca da izađu iz svojih smrdljivih skrovišta. Neki su izašli zatečeni, drugi su bili primorani da puze po zemlji. Talibani su im naredili da predaju sve što poseduju, a neki muškarci su radije brzo konzumirali sve lekove koje su imali umesto da ih zaplene.

Jedan čovek je zapalio šibicu ispod komada folije i počeo jako da udiše dim. Nakon toga je samo tupo zurio u daljinu.

Drugi čovek nije hteo da preda svoju imovinu. „Ovo su vitamini!“ Rekao je talibanima.

Talibanski borac Kari Fedai vezao je ruke trećem čoveku.

"Ovo su naši sunarodnici, oni su naša porodica i među njima ima dobrih ljudi", rekao je on. "Uz Božju pomoć, ljudi u bolnici će biti ljubazni prema njima i izlečiti ih."

Stariji čovek sa naočarima podigao je glas. On je pesnik, rekao je, i ako ga puste, više se nikada neće drogirati. Nacrtao je par stihova na komad papira kako bi dokazao svoju tvrdnju. Nije uspelo.

Šta ga je navelo da počne da se drogira? "O nekim stvarima se ne priča", odgovorio je.

Na kraju je uhapšeno najmanje 150 ljudi. Odveli su ih u lokalnu policijsku stanicu, gde su sve njihove stvari - droga, novčanici, noževi, prstenovi, upaljači, kutije sokova - spna jednoj gomili jer im je bilo zabranjeno da sve to ponesu sa sobom u centar za lečenje. Dok su muškarci čučali pored njega, jedan talibanski vojnik posmatrao je oblake dima, podižući zrna molitve u rukama.

Do ponoći su svi prebačeni u bolnicu Avicenna na lečenje od droga u predgrađu Kabula. Iz te bivše vojne baze Camp Phoenik, koju je američka vojska osnovala 2003. godine, izgrađen je centar za lečenje zavisnosti 2016. godine. Sada je ta klinika najveća u Kabulu i može primiti do 1.000 ljudi.

Skinuli su muškarce gole i okupali ih, a zatim im obrijali glave.

Ovako počinje 45-dnevni program lečenja, rekao je dr. Vahedula Košan, glavni psihijatar.

Zavisnici će biti podvrgnuti uklanjanju narkotika uz minimalnu medicinsku negu kako bi ublažili nelagodu i bol. Košan je priznao da bolnici nedostaju alternativni opioidi, buprenorfin i metadon, koji se obično koriste za lečenje zavisnosti od heroina. Njegovo osoblje nije primalo platu od jula, ali je reklo da je ministarstvo zdravlja obećalo da će plate uskoro stići.

Talibani imaju veće ciljeve. "Ovo je samo početak, kasnije ćemo napasti poljoprivrednike i kazniti ih prema šerijatskom zakonu", rekao je glavni policajac Kari Gafoor.

Mansfild, stručnjak za drogu, kaže da su se ovakve racije već dešavale. „Devedesetih godina (kada su talibani bili na vlasti) učinili su potpuno istu stvar“, rekao je on. Jedina razlika je u tome što sada postoje centri za lečenje od droga, dok su tada zavisnici bili primorani da stoje na zaleđenim planinskim vrhovima ili u rekama, misleći da će ih to otrezniti.

Da li će uspeti da iskoreni proizvodnju opijuma, druga je priča, rekao je on. Svaka značajna zabrana zahtevaće pregovore sa poljoprivrednicima.

Muhamed Kabir, 30-godišnji uzgajivač maka iz provincije Uruzgan, primljen je u bolnicu pre dve nedelje. Rekao je da je potražnja za krijumčarima i dalje velika, a u vrijeme novembarske žetve prodaja opijuma je njegov jedini način da zarađuje za život.

U bolnici oko 700 pacijenata luta hodnicima poput duhova. Neki kažu da nemaju dovoljno hrane. Ali lekari kažu da je glad deo procesa povlačenja lekova.

Većina njihovih porodica ne zna gde su im voljeni.

Čekaonica je puna roditelja i rodbine koji su došli da se raspitaju da li su među uhapšenima u racijama njihovi najmiliji.

Sitara plače nakon što se ponovo sastala sa svojim 21-godišnjim sinom, koji već 12 dana nema ni traga ni glasa. „Moj sin je ceo moj život“, kaže ona kroz suze dok grli sina.

U gradu, ispod mosta u okrugu Kotesangi, narkomani se kriju u mraku i plaše se talibana.

Jedne večeri ležerno su pušili drogu pored tela čoveka koji se tamo srušio i umro.

Pokrili su ga krpom, ali neće se usuditi sahraniti ga sve dok talibani patroliraju ulicama.

„Nije važno da li neko od njih umre“, kaže Mavlavi Fazula, oficir talibana. 'Drugi će biti izlečeni. A kad se izleče, mogu biti slobodni. '

Kurir.rs/Jutarnji.hr

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track