Ruska vojska u nedelju rano ujutro oko šest sati po srednjevevropskom vremenu napala je Javorski poligon u Lavovoskoj oblasti koji je od poljske granice udaljen oko 20 kilometara.
Na portalu Kurir originalno je u ovom članku tvrđeno da je Rusija raketirala "NATO centar" na zapadu Ukrajine, što ne odgovara u potpunosti činjenicama.
Kako se ističe u analizi sajta Raskrinkavanje.ba, u kompleksu u u Javorivu, koji je Rusija granatirala, nalazi se Međunarodni centar za očuvanje mira i sigurnosti u kom su “trupe iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Kanade, Poljske, Letonije i drugih zapadnih saveznika obučavale ukrajinske snage, počevši od 1990. godine.
Kako ističe raskrinkavanje.ba pozivajući se na članak Njujork Tajmsa, ovaj centar predstavljao je “ključnu vezu između ukrajinskih oružanih snaga i vojski Zapada pre rata.
Zaključak analize je da je reč o centru u kom instruktori/ke iz zemalja NATO alijanse jesu sprovodili obuke u godinama prije početka rusko-ukrajinskog rata, ali je centar ukrajinski, a ne Alijansin.
O žrtavama
Nakon napada na Javoriv, rusko ministarstvo odbrane objavilo je da je tom prilikom ubijeno “180 stranih plaćenika/ca”. Nezavisne potvrde ove informacije nema, a zvanični izvještaji navode, kako je istaknuto, da je u Javorivu stradalo 35, a povrijeđeno najmanje 130 ljudi.
Zvaničnik/ca NATO-a, kako navodi Reuters, na pitanje da li je u granatiranom kompleksu bilo osoblja Alijanse odgovorio/la je da “nema NATO osoblja u Ukrajini”. Portparol Pentagona John Kirby potvrdio je za Washington Post 13. marta 2022. da “nijedan američki vojnik/inja nije ubijeni/a napadu”.
Dve verzije o napadu
Dve su verzije kako je izveden napad. Prema prvoj rano jutros iz baze Engels u Stavropljskoj oblasti poleteli su strateški bombarderi Tu-160 koji su poleteli prema Belorusiji i sa njene teritorije ispalili navodno 30 krstarećih raketa Kh-101 koji su pogodili zgrade , spavaonice, skladišta, poligon. Prema drugoj verziji ispaljene su krstareće rakete tipa Kalibr sa brodova u Crnom moru.
Na snimcima, koji su objavljeni na kanalu Telegram vide se demolirane zgrade, vojnici u polu šoku koji tumaraju, dok se u daljini vidi dim.
Inače Ministarstvo odbrane Ukrajine ranije je redovno izveštavalo da ukrajinske trupe zajedno sa instruktorima NATO-a izvode vežbe u Lavovskoj oblasti.
Joint Multinational Training Group-Ukraine
Naime, u tom centru su se obučavale ukrajinske jednice pod mentorstvom SAD, Velike Britanije i Kanade, pre nego što su odlazile u Donbas i Luganske da se bore protiv proruskih jednica. Obuka se sprovodila pod nazivom Joint Multinational Training Group-Ukraine (JMTG-U) i počela je 2015. i trajala je do kraja februara, kada su se navodno svi zapadni instruktori povukli. Da li su se ponovo vratili kad je počela invazija je za sad pitanje o kome mpže da se samo nagađa.
Rusija je „napala Međunarodni centar za očuvanje mira i bezbednost u blizini Lavova. Ovde rade strani instruktori", tvitovao je ministar odbrane Aleksij Reznikov.
Reznikov kaže da se „informacije o žrtvama tek razjašnjavaju“.
Kurir.rs/A.Mlakar
Podaci o raketi Kh-101
Kh-101 spada u krstareće rakete sa konvencionalnom ili neuklearnom bojevom glavom. Raketa spada u krstareće projektile koji se lansiraju iz vazdugoplova i padnam su američkim AGM -86 ALCAM. Krstareća raketa Kh-101 konstruisana je tako da izbegne sve PVO sisteme leteći na ekstremno malim visinama, prateći konfiguraciju terena kako bi izbegle radarsku mrežu.
Krstareća raketa Kh-101 dugačka je 7,45 m, pirine 0,51 m. Prilikom lansiranja raketa je teška 2.300-2.400 kg. Raketa koristi turboventilatorski motor TRDD-50A. Maksimalna brzina je 0,78 maha, Domet ove krstareće rakete je 2.500 do 2.800 km, dok ruski izvori navode i 4.500 km. Raketa može da leti na najnižim visinama od 30 do 60 m i maksimalnoj visini od 6.000 m. Težina konvencionalne bojeve glave je 450 kg, a nuklearne 250kt.
Raketa ima sistem praćenja kao i krstrareće rakete tipa Tomohavk. Za kretanje koristi mapu terena koja se nalazi u sistemu za kretanje u samoj raketi. Ažuriranje se može obavljati u toku leta, a za preciznost zadužen je ruski sistem satelitske navigacije GLONASS. U završnoj fazi leta ova raketa koristi IC i TV tragač za otkrivanje cilja i udar.
Kružna greška odstupanja od cilja je maksimalno 6 m.
Ova raketa u operativnoj upotrebi ruskih snaga nalazi se od 2012, a u borbenim dejstvima primenjna je 2015. godine u napadu na ciljeve Islamske države u Siriji.
Borbeno je korištena i od 2016. i 2017. godine.
Ovu raketu nose strateški bombarderi Tu-160, TU-95MS, bombarderi Tu -22M3