RUSIJA - Staljinov mentor Lenjin isplanirao je prepad na kočiju s novcem u Tbilisiju i poslao Staljina u pljačku. Nije to bila ni prva ni posljednja pljačka mladoga Josifa Visarionoviča Džugašvilija, ali je svakako bila najvažnija.
Način na koji ju je isplanirao i sproveo u delo pokazao je njegovu spremnost da postane vođa najveće države na svetu.
Zato je i pljačkao - trebalo je mnogo novca za naoružanje mladih boljševika u tadašnjoj Rusiji kako bi mogli da sprovedu revoluciju. Josif Visarionovič, koji je posle dodao i prezime Staljin, među drugovima revolucionarima poznatiji kao Koba, nije bio uzoran mladić pred zakonom.
Do 30. godine već je osam puta privođen. Od toga je šest puta uspeo da pobgne, a sedam puta su ga proterali iz zemlje. Kao i njegov mentor Vladimir Iljič Lenjin, do 1907. godine bio je član Ruske socijaldemokratske radničke partije, koja se te godine podelila na dve frakcije: boljševičku i menjševičku.
Iste godine Staljin je počeo da planira veliku pljačku u Tiflisu, glavnom gradu njegove rodne Gruzije, danas poznatom pod imenom Tbilisi. Čak je i stav prema pljačkama i nezakonitim radnjama imao veliki uticaj na razdor u partiji. Naime, menjševici su bili izrazito protiv takvih akcija pa su zagovarali revoluciju bez upotrebe nasilja i oružja, dok su boljševici podržavali i aktivno sprovodili pljačke javnog i privatnog novca i imovine.
Prije nego što su se podijelili, vrh boljševičkog krila sastao se u Berlinu zbog planiranja pljačke. Na sastanku su bili Lenjin, Staljin, Maksim Litvinov, Leonid Krasin i Aleksandar Bogdanov.
