Slušaj vest

Visoki zvaničnici Irana otvoreno se pojavljuju na ulicama među manjim grupama ljudi okupljenih u znak podrške Islamskoj Republici.

Proteklih dana, iranski predsednik i ministar spoljnih poslova odvojeno su se družili sa grupama od nekoliko stotina ljudi u centru Teherana.

Državna televizija u utorak je emitovala snimke na kojima njih dvojica poziraju za selfije, razgovaraju sa građanima i rukuju se sa pristalicama, piše Rojters.

Prema upućenim izvorima i analitičarima, ova pojavljivanja deo su promišljene strategije rukovodstva da projektuje otpornost i autoritet, uprkos dugotrajnoj američko-izraelskoj kampanji usmerenoj na njegovo uništenje.

Jedan izvor blizak tvrdolinijaškom establišmentu izjavio je da se takvim javnim izlascima želi pokazati kako Islamska Republika "nije pokolebana udarcima i da ostaje na oprezu i drži sve pod kontrolom" dok se rat nastavlja.

Američko-izraelski rat protiv Irana započeo je 28. februara ubistvom tadašnjeg vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, i nekoliko visokih vojnih komandanta. Novi iranski vrhovni vođa, Modžtaba Hamnei, nije viđen u javnosti otkako je 8. marta preuzeo dužnost od svog oca.

U međuvremenu, ministar spoljnih poslova Abas Aragčiskinut je sa izraelske liste za odstrel usred prošlomesečnih posredničkih napora, uključujući i one Pakistana, da se Teheran i Vašington privole na pregovore o završetku rata.

Čini se da su ti pregovori zamrli jer Teheran američke mirovne predloge naziva "nerealnim". U tom kontekstu, nedavni javni nastupi predsednika Masuda Pezeškijana i Aragčija osmišljeni su da pokažu prkos, ako ne i uverljivu sliku javne podrške.

Visoki iranski izvor rekao je da prisustvo zvaničnika u javnosti pokazuje da "establišment nije zastrašen izraelskim ciljanim ubistvima visokih iranskih ličnosti". Na pitanje da li su iranski ministar spoljnih poslova ili predsednik na nekoj listi za odstrel, portparol izraelske vojske Nadav Šošani u petak je izjavio da neće "govoriti o konkretnim osobama".

Noćna okupljanja za pokazivanje otpora


Uprkos velikim razaranjima, čini se da je Teheran ohrabren time što je preživeo nedelje intenzivnih američko-izraelskih napada, uzvratio vatrom na zalivske zemlje koje ugošćuju američke trupe i pokazao sposobnost da efikasno blokira Ormuski moreuz.

Abas Aragči Foto: Khalil Hamra/AP, Khaled Elfiqi/AP, VALENTIN FLAURAUD / AFP / Profimedia

Američki predsednik Donald Tramp u sredu je obećao agresivnije udare na Iran, ne navodeći vremenski okvir za kraj sukoba. Teheran je odgovorio upozorenjem Sjedinjenim Državama i Izraelu da su u pripremi "razorniji, širi i destruktivniji" napadi.

Podstaknuti od strane klerikalnih vlasti, pristalice Islamske Republike svake večeri izlaze na ulice i ispunjavaju javne trgove kako bi iskazali odanost čak i dok bombe padaju širom zemlje. Analitičari kažu da establišment takođe nastoji da podigne "političku i reputacionu" cenu napada u vreme kada su civilne žrtve duboko uznemirujuće za Irance.

Omid Memarian, viši analitičar za Iran u vašingtonskom tink-tenku DAWN, rekao je da odluka o slanju zvaničnika na skupove odražava slojevitu strategiju, uključujući i napor da se održi moral ključnih pristalica u trenutku akutnog pritiska.

Predsednik Irana, Masud Pezeškijan Foto: AP Maxim Shemetov, AP Pamela Smith, EPA Alexander Nemenov Pool

- Sistem se u velikoj meri oslanja na tu bazu; ako se njegove pristalice povuku iz javnog prostora, njegova sposobnost projektovanja kontrole i autoriteta značajno slabi - rekao je Memarian.

Hadi Gaemi, direktor Centra za ljudska prava u Iranu sa sedištem u Njujorku, smatra da establišment koristi takve lojalne mase kao živi štit kako bi podigao cenu bilo kakvih pokušaja atentata.

- Boravkom usred velikih gužvi dobijaju zaštitu koja bi izraelsko-američki napad na njih učinila veoma krvavim i izazvala saosećanje širom sveta - rekao je.

Obraćanje naciji američkog predsednika Donalda Trampa o ratu u Iranu Foto: Alex Brandon / AFP / Profimedia, Alex Brandon / Pool via CNP / SplashNews.com / Splash / Profimedia

Potencijalni demonstranti drže se po strani


Islamska Republika nastala je iz revolucije 1979. godine koju su podržali milioni Iranaca. Međutim, decenije vladavine obeležene korupcijom, represijom i lošim upravljanjem umanjile su tu podršku i otuđile mnoge obične ljude.

Iako je dosad bilo malo znakova protivvladinih protesta, koji su izbili u januaru i utihnuli nakon smrtonosnog gušenja, establišment je preduzeo oštre mere kako bi sprečio svaku iskru neslaganja, uključujući hapšenja, pogubljenja i masovno raspoređivanje snaga bezbednosti.

Grupe za ljudska prava upozorile su na "ubrzana pogubljenja" tokom rata, nakon što je Iran obesio najmanje sedam političkih zatvorenika.

- Mnogi potencijalni demonstranti uplašeni su stalnim prisustvom naoružanih ljudi i nasilnih masa na ulicama i uglavnom ostaju kod kuće nakon što padne mrak - rekao je Gaemi.

Sve o ratu Izraela i Amerike protiv Irana možete naći OVDE.

(Kurir.rs/Reuters/Preneo: V.M.)