Slušaj vest

Rat u Iranu, koji je američka strana u početku predstavila kao brzu i uspešnu vojnu intervenciju, sve više otvara ozbiljna pitanja unutar samog vrha američke vlade.

Dok Pentagon nastavlja da javno ističe vojnu nadmoć i stabilnu situaciju na terenu, iza zatvorenih vrata vodi se mnogo opreznija i složenija diskusija o stvarnom stanju sukoba.

U centru ovih sumnji je potpredsednik Džej Di Vens, koji je tokom internih sastanaka više puta dovodio u pitanje tačnost procena Ministarstva odbrane. Njegova zabrinutost nije samo zbog toka rata, već i zbog stanja američkih vojnih zaliha, posebno raketa, čija je potrošnja u ovom sukobu izuzetno velika.

profimedia0890565485.jpg
Džej Di Vens Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Prema informacijama iz administracije, on je o ovim pitanjima razgovarao i sa predsednikom Donaldom Trampom, upozoravajući na moguće dugoročne posledice.

Naime, problem zaliha nije povezan samo sa ratom sa Iranom. Isti resursi su ključni i za potencijalne buduće sukobe, bilo da se radi o tenzijama oko Tajvana, bezbednosnim pretnjama na Korejskom poluostrvu ili odnosima sa Rusijom u Evropi.

Upravo zato pitanje vojne spremnosti prevazilazi okvire jednog sukoba i postaje šire strateško pitanje američke bezbednosti.

Uprkos ovim zabrinutostima, ministar odbrane Pit Hegset i načelnik Združenog generalštaba Den Kejn održavaju izuzetno optimističan ton u javnim nastupima. Oni ističu da američke zalihe ostaju jake i da su udari na iranske snage bili veoma efikasni.

Takve izjave stvaraju utisak potpune kontrole nad situacijom, ali neki zvaničnici smatraju da takav prikaz ne odražava u potpunosti stvarnu situaciju.

Kako piše "The Atlantic", obaveštajne procene ukazuju na mnogo složeniju sliku. Uprkos intenzivnim napadima, Iran i dalje raspolaže velikim delom svojih vojnih kapaciteta, uključujući vazdušne snage, sisteme za lansiranje raketa i pomorske snage sposobne da poremete ključne brodske puteve.

Donald Tramp
Donald Tramp Foto: screenshot YT/60minutes

To znači da pretnja nije eliminisana, već samo delimično oslabljena.

Dodatnu neizvesnost unose i specifični događaji na terenu. Obaranje američkog borbenog aviona u aprilu pokazalo je da odbrambene sposobnosti Irana ostaju ozbiljan izazov.

Istovremeno, Iran postepeno unapređuje neke od svojih vojnih sistema, što produžava trajanje sukoba i smanjuje izglede za brzo rešenje.

U takvim okolnostima, problem iscrpljenih zaliha naoružanja je posebno akutan. Intenzivna upotreba raketa i odbrambenih sistema već je dovela do značajnog smanjenja rezervi, koje su dodatno opterećene prethodnim angažmanima SAD u drugim kriznim područjima.

To postavlja pitanje koliko je američka vojska dugoročno spremna za nove, potencijalno veće sukobe.

(Kurir.rs/Večernji list)