Iz Agencije za statistiku BiH tvrde da su tek u drugoj polovini prošle godine dobili zadatak od Saveta ministara BiH da počnu aktivnosti u vezi sa pripremom zakona o statistici BiH, o popisu stanovništva i popisu poljoprivrede. Agencija je, u skladu s tim, formirala radne grupe za izradu potrebnih zakona.
"U zakonu o popisu stanovništva biće definisano vreme provođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, budžet i osnovne smernice za metodologiju rada te način prikupljanja podataka. Za pripremu popisa stanovništva potrebno je od tri do pet godina", odgovorili su iz agencije.
Popisi stanovništva provode se svakih 10 godina. Budući da je prethodni popis u BiH proveden 2013, prema toj dinamici, naredni bi trebao biti 2023. godine.
To znači da se podaci o broju stanovnika u BiH neće moći uporediti sa zemljama koje popis obave 2021. godine.
"Izgubiće se moment komparacije", pojasnio je Amer Osmić, docent na Odseljenju za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Ističe da je popis potreban zato što je, zbog analiza, projekcija i planiranja društveno-ekonomskog razvoja, važno znati koliko nas je.
"Prognoze govore da smo, s ovim valom odlazaka, definitivno ispod tri miliona stanovnika. Stanovništvo je agregat države, to pokreće društvo. Bilo bi dobro da imamo validan podatak. Ne možemo govoriti ni o kakvim predviđanjima ako ne znamo stvarne planove, a ono što dobivamo s terena, nisu baš optimistični pokazatelji da će se popis održati 2021.", rekao je Osmić.
On upozorava da iz BiH odlazi najvitalnije stanovništvo, obrazovano i radno sposobno. Bosna i Hercegovina je, prema podacima poslednjeg popisa, imala 772.000 mladih. Taj broj je sada, prema nezvaničnim procenama, manji za 200.000.
"Mi ćemo novim popisom sigurno ustanoviti da smo značajno stariji nego što smo bili 2013. godine. Time naše društvo gubi na konkurentnosti. Ako nemate obrazovanog kadra, nemate ni mogućnost inovativnije i savremenije proizvodnje", istaknuo je Osmić.
Kurir.rs/Avaz.ba
Foto: Profimedia
NE PROPUSTITE
