Ističe da nema legalnog načina da se ospori odluka, ali postoji osnov za poništavanje prenosa nadležnosti koji je kao mogućnost naveo srpski član Predsedništva, Milorad Dodik, a to je činjenica da su izvršeni pod prinudom.
"Izvlačenje nadležnosti BiH za uređivanje onoga što je pre bila državna svojina, a to je inače jedna sporna kategorija, iz Člana 1 Tačka 1 je dosta sporno. Iz pitanja državnog pravnog kontinuiteta ne se mogu izvlačiti nadležnosti BiH, jer nema unutrašnji ustavno-pravni kontinuitet nego diskontinuitet koji je uzrokovan revolucionarnim promenama", izjavio je profesor Lukić za Pečat.
Govoreći o problemu takozvane javne svojine, profesor Lukić je naglasio da je to i inače veliki problem u pravnoj teoriji i praksi.
Naročito je, kaže, bio komplikovan u bivšoj Јugoslaviji gde su javna dobra bile putevi, ulice, trgovi i slično, a opšta dobra prirodna bogatstva, zemljišta i poljoprivredna zemljišta.
Naglasio je da kada je došlo do unutrašnje transformacije BiH, onda je došlo i do transformacije svega što se tiče tih vrsta svojine.
"Tako da sve što je na teritoriji jednog entiteta pripada, naravno, tom entitetu i ulazi u njegovu normativnu nadležnost, a BiH i zajednički organi to ne mogu da imaju. Јedino bi se moglo postaviti pitanje za neke oblike takve svojine ako se radi o obavljanju poslova koji su od zajedničkog interesa dodeljeni BiH. Poljoprivredno zemljište, što je predmet u ovom slučaju, to nikako ne može da bude", zaključio je profesor Lukić.
Kurir.rs/RTRS