Ovo istraživanje, sa posebnim akcentom na aktivno vreme posvećeno fizičkom vežbanju usled ograničenog kretanja i ostajanja kod kuće, putem anonimnog onlajn upitnika obavili su profesori Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje doc.dr Dragan Krivokapić, doc. dr Danilo Bojanić i doc. dr Milovan Ljubojević.
„Sveobuhvatna obrada podataka koja tek treba da uslijedi će omogućiti objektivniji uvid u načine provođenja slobodnog vremena studenata Univerziteta Crne Gore tokom aktuelnog perioda“, kazao je profesor Krivokapić i ukazao na neke od prvih rezultata koji su dobijeni ovim anketiranjem.
Anketirani studenti Univerziteta Crne Gore su, prema njegovim rečima, u najvećem broju našli načina da vježbaju u kućnim uslovima, u većoj ili manjoj mjeri, u skladu sa dosadašnjim navikama i iskustvom u treniranju, kao i u skladu sa raspoloživim prostorom.
„Produženo vreme sedjenja uz brojne internet, TV sadržaje, komunikaciju preko društvenih mreža i slično, rezultiralo je i njihovim uvidom u štetnost ovakvog ispunjavanja slobodnog vremena koje se, prema navedenim odgovorima u anketnom upitniku, ogleda i u narušavanju pravilnog držanja tela i izraženoj potrebi za fizičkom aktivnošću“, kazao je profesor Krivokapić.
On ističe da je većina studenata odgovorila da želi da se znatno više posveti fizičkom vježbanju nakon što se potpuno otkloni opasnost od širenja koronavirusa i ukidanja privremenih mjera vezanih za ograničavanje kretanja.
Kao osnovne motive za takvu odluku su naveli: “Biću u boljoj fizičkoj kondiciji”, “Biću zdraviji/ja”, “Smanjiću tjelesnu težinu”, “Imaću bolju koncentraciju za svakodnevne obaveze”, “Izgledaću privlačnije”, “Imaću više samopouzdanja” itd.“, navodi odgovore profesor Krivokapić.
Aketa je, dodaje on, dala i zanimljive odgovore vezane za promjenu načina ishrane u aktuelnom periodu.
„S obzirom na to da su studenti najviše vremena provodili u roditeljskoj kući/stanu sa ostalim ukućanima, naveli su da sada više nego u normalnim okolnostima jedu voće i povrće, kuvana jela, meso i mesne prerađevine, mleko i mlečne prerađevine, što je većinom u skladu sa principima zdrave ishrane“, kazao je profesor Krivokapić.
Ovo su, kako zaključuje, samo neki od podataka, ali temeljnija analiza svih prikupljenih podataka daće smernice za preporuke u pogledu podizanju svesti o intenziviranju zdravijeg načina života kod mladih ljudi.
Kurir.rs/CDM Foto: Shutterstock
NE PROPUSTITE
