"Ljudi imaju koristi od saradnje, zajedničkog nasleđa koje imamo, činjenice da govorimo istim jezikom. Političari očito ne vide te prednosti i kada slušate hrvatske ili srpske ministre imate utisak da su ti odnosi sve lošiji. Jesu među njima, ali na sreću narod ih ne sluša", kaže Klasić za Novosti.
Na učestale pretnje koje mu upućuju hrvatski desničari i ustaše, Kllasić poručuje da sve agresivniji nacionalizam i šovinizam razaraju Hrvatsku. On kaže da Hrvatska nije pravna država sve dok ulice nose imena ustaških ministara, a "za dom spremni" se proglašava starim hrvatskim pozdravom.
"Studentima govorim da kada čuju u Dalmaciji da neko viče za dom spremni i veliča NDH, time podržava režim koji ih je poklonio drugoj državi. Kako možete da budete patriote a veličate režim koji je dopustio da Italijani uzmu Dalmaciju i Istru", pita profesor, ali kaže da mu je najgore što se zaboravlja istoriju. Tu misli, kako kaze, pre svega na hrabre partizane, koji su "sa puno entuzijazma odlazili u rat, dok sa druge strane neki pokušavaju da veličaju režim u kom su ustađe došle na vlast zahvaljujući tuđoj sili, Nemcima i Italijanima".
Treba se, dodaje, samo prisetiti Zagreba iz 1945.
Hrvoje Klasić
"Vođstvo NOB je razmišljalo kako će ići ulazak partizana u grad, hoće li biti otpora, a ustaše su otišle kako su i ušle: kukavički, u okrilju noći, da niko ne primeti. Gotovo bez ispaljenog metka su napustili grad i državu koju su sanjali. Pokušava se glorifikacija zločinačkog režima koji je počivao na rasnim zakonima i genocidu nad onima koji nisu Hrvati", navodi Klasić.
Dodaje još da je to nekima i danas i obrazac hrabrig Hrvata.
Upitan da li je povratak ustaštva strategija da se još ono malo Srba zaplaši i iseli, Klasić kaže da misli da je to, u stvari, poruka svima koj se ne uklapaju u obrazac poželjnog Hrvata, jer, primećuje, Srba više gotovo da nema.
"Mnogo veći problem su im ljudi poput mene, koji ukazuju na katastrofalne posledice hrvatskog nacionalizma i šovinizma, te na problematičnost konzervativno-katoličke revolucije", kaže istoričar.
Uveren je da ni ovaj papa neće proglasiti svecem Alojzija Stepinca, te napominje da je papa Franja tačno šesti po redu papa koji nije doneo odluku o kanonizaciji Stepinca.
"Stepinac je umro 1960. i odluke nema do danas i čini se da Vatikan i dalje kalkuliše. Imam osećaj da bi takav potez produbio antagonizam između katoličkog i pravoslavnog stanovništva, Hrvata i Srba, i očito da nije sve baš tako jasno kako se u Zagrebu naglašava", zaključuje istoričar Hrvoje Klasić.
Kurir.rs/Tanjug
NE PROPUSTITE
