"Međutim, ono što već vidimo, što je zapravo naša početna pozicija, jeste da postoje znaci oporavka u mnogim sektorima privrede", rekao je Novotni za Glas Slavonije.
Znake oporavka Novotni vidi pre svega u građevinskoj industriji, koja se priprema za veliku rekonstrukciju nakon zemljotresa.
"Novac će stići u narednim godinama, a gradnja je imala uzlazni trend 2020. godine. U prehrambenom sektoru vidimo promene u orijentaciji trgovinskih lanaca i potrošača prema domaćim proizvođačima hrane. Ovo je važan trend koji će se sigurno nastaviti. Nažalost, vidimo negativan trend u sektoru turizma i srodnih delatnosti - smeštaj i ugostiteljstvo, odnosno hrana i piće. I dalje će imati vrlo velikih problema 2021. godine, mada bi se na leto mogla pojaviti neka vrsta turističke sezone. Ali objektivno, čitav sektor će imati ozbiljnih problema i moraće da se prilagodi. Dio turističkog sektora koji bi ovisio o prekomorskim gostima ili koji je imao najviše turista iz dalekih zemalja, poput Dubrovnika, boriće se za opstanak i sljedeće godine ", smatra Novotni.
U tom smislu, vjeruje Novotni, Istra i Kvarner će biti u boljem položaju zbog blizine tržišta emitiranja.
"Tamo je struktura turističke ponude drugačija i kvalitetnija, porodični smeštajni kapaciteti ne prevladavaju, ali ima puno kampova, što u Dalmaciji nije slučaj. Tako da bi se taj segment turističkog sektora mogao relativno brzo oporaviti. Naravno, opet sezonski. Eksponencijalni rast internetske prodaje takođe je prouzrokovao rast pomoćnih aktivnosti - tamo se otvara veliki broj novih radnih mesta. Pa da vidimo i pozitivne trendove. A kada sve to spojimo u jednu matricu očekivanja, rekli bismo da bi 2021. značio oporavak. Na tržištu rada neće biti većih šokova ili masovnih otpuštanja, ali taj oporavak neće biti tako snažan kao što bismo mogli očekivati. Dakle, ne možemo se vratiti na nivo BDP-a iz 2019. još najmanje dve, ako ne i tri godine ", kaže Novotni.
Za Slavoniju, Novotni je tvrdio da je to "najslabija karika u hrvatskoj ekonomiji".
"U poljoprivrednoj proizvodnji ovih (pet slavonskih) županija, od 50 hiljada zaposlenih prije pet godina, sada je dostiglo 30 hiljada. Za sada ne vidimo znake da će sledeće godine biti značajnih promena u toj strukturi. Nisko učešće industrijskog sektora čini Slavoniju najslabijom karikom u hrvatskoj ekonomiji, uprkos njenim prirodnim resursima, dijelom s najmanje šansi za brz rast ", rekao je Novotni za Glas Slavonije.
Kurir.rs/Net.hr
NE PROPUSTITE
