Slušaj vest

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Aranđelovdan, praznik posvećen Svetom arhangelu Mihailu i jednu od najrasprostranjenijih krsnih slava u Srbiji. Ovaj veliki praznik u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom, a prate ga brojni običaji i verovanja koja se generacijama prenose u srpskim porodicama.

Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku nebeske vojske anđela i simbolu borbe protiv zla. U pravoslavnoj tradiciji smatra se čuvarom vere i zaštitnikom ljudi, a na ikonama i freskama najčešće je prikazan kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem ili kopljem, dok se pod njegovim nogama nalazi pobeđeni zli duh.

Njegov kult nastao je u trećem veku, najpre u Frigiji, odakle se proširio među hrišćanima. Arhangel Mihailo posebno mesto zauzima i u srpskoj tradiciji. Smatra se zaštitnikom loze Nemanjića, a Aranđelovdan je ujedno i slava Saborne crkve u Beogradu.

Druga najveća slava kod Srba

Ikona Svetog Aranđela
Ikona Svetog Aranđela Mihaila Foto: Printscreen/Youtube

Po broju porodica koje ga slave, Aranđelovdan se nalazi na drugom mestu među srpskim krsnim slavama. Vernici se arhangelu Mihailu mole za zaštitu, zdravlje, napredak i snagu u teškim životnim trenucima.

Prema narodnom verovanju, Sveti arhangel Mihailo obilazi svet prerušen u prosjaka kako bi proverio ljudsku dobrotu, pomogao nevoljnicima i one koji su zalutali usmerio na pravi put.

U pojedinim krajevima Srbije poštuje se i kao zaštitnik stočara, a za ovaj praznik vezana su i brojna narodna verovanja o vremenu. Postoji izreka: „Kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća“.

Pravilo o slavskom žitu mnogi greše

Jedna od najčešćih zabluda vezanih za Aranđelovdan jeste verovanje da se za ovog svetitelja ne sprema žito, uz obrazloženje da je arhangel Mihailo živi svetitelj. Međutim, crkveno pravilo je jasno - slavsko žito odnosno koljivo, sastavni su deo slavskog obreda.

Žito se priprema u čast svetitelja, ali i za pokoj duša preminulih predaka. Zato je važno da se na slavskom stolu nađe i kada porodica slavi Aranđelovdan.

Slavsko žito za Aranđelovdan, praznik Svetog Arhangela Mihaila
Slavsko žito za Aranđelovdan, praznik Svetog Arhangela Mihaila Foto: Pawparazzi / Alamy / Profimedia, Pritnscreen/Youtube

U središtu slavskog obreda nalaze se slavski kolač, žito i slavska sveća, uz ikonu svetitelja, tamjan i vino. Svaki od ovih elemenata ima posebno značenje: žito simbolizuje vaskrsenje i večni život, kolač zajedništvo i zahvalnost, dok sveća predstavlja svetlost vere. Tamjan prati molitvu, a vino ima svoje mesto u slavskom obredu.

Šta treba, a šta ne treba raditi na Aranđelovdan?

Pošto je praznik u crkvenom kalendaru označen crvenim slovom, vernici ovaj dan posvećuju molitvi, odlasku u crkvu, porodici i zajedništvu.

U narodnoj tradiciji smatra se da na veliki praznik treba izbegavati teške i nepotrebne poslove, svađe, ružne reči i sve što narušava mir u domu. Naglasak je na gostoprimstvu, praštanju, poštovanju bližnjih i pomaganju onima kojima je pomoć potrebna.

Slava nije prilika za razmetanje i nadmetanje, već dan zahvalnosti i okupljanja porodice i prijatelja. Zato se od domaćina očekuje da goste dočeka s pažnjom, mirom i poštovanjem, bez obzira na to koliko je trpeza bogata.

žito, slava, slavski kolač
slavsko žito Foto: Pawparazzi / Alamy / Profimedia

Ove godine trpeza je mrsna

Budući da Aranđelovdan ove godine pada u subotu, slavska trpeza je mrsna. To znači da domaćini mogu pripremati jela sa mesom, mlečnim proizvodima i drugim namirnicama koje nisu posne.

Ipak, suština slave nije u količini hrane i pića, već u molitvi, zahvalnosti i okupljanju najbližih oko slavskog kolača.