AGENCIJA ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE: Sukob interesa i rođačko zapošljavanje i dalje rasprostranjeni
Foto: Fonet

Građani nezadovoljni

AGENCIJA ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE: Sukob interesa i rođačko zapošljavanje i dalje rasprostranjeni

Društvo -
Direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić izjavila je da su u borbi protiv korupcije preduzeti neki važni koraci, ali da sudeći po predstavkama građana u mnogim oblastima postoje problemi i situacija je "daleko od ružičaste".

Babić je rekla da je jedan od najrasprostranjenijih oblika korupcije, u širem smislu, sukob interesa javnih funkcionera. Kao jedan od primera ona je navela takozvano "rođačko zapošljavanje" koje je, kako tvrdi, i dalje veliki problem naročito u školama.

Kada je reč o radu javnih preduzeća, građani najčešće ukazuju na odabir rukovodstva po partijskoj pripadnosti i nenamensko trošenje para, kao i na nepostojanje adekvatnog nadzora nadležnih ministarstava i inspekcija nad radom javnih preduzeća, što je dovelo do nagomilavanja dugova.

"Ukazuje se i na velike probleme u sprovodjenju javnih nabavki, što je, sudeći po iznosima, možda i najveći problem kada je reč o trošenju novca", navela je Babić.

Prema njenim rečima, nema istraživanja koja bi precizno pokazala koliko novca građani Srbije i državni budžet izgube usled ovakvih malverzacija, ali je svakako reč o ogromnim sumama. Ona je rekla da je potrebno precizirati pravila za odabir direktora javnih preduzeća i podsetila da je Agencija takvu inicijativu uputila još u avgustu 2014. godine.

"Prema sadašnjim propisima postoje široka diskreciona ovlašćenja organa nadležnog za imenovanje direktora javnog preduzeća, koji može da, bez obzira na rezultate i predlog akta, sa liste izabere bilo kog kandidata. Izmena zakona treba da omogući da najbolji kandidati budu birani na ove funkcije", kazala je Babić.

Direktorka Agencije za borbu protiv korupcije kao problem navela je i da u Srbiji još postoji prostor za "nagomilavanje funkcija" i istakla neophodnost donošenja zakonskog rešenja koje će to sprečiti.

"Ima funkcionera koji u isto vreme obavljaju po tri ili četiri funkcije. Davno je to bilo, ali imali smo i primer rekordera koji je obavljao desetak poslova i funkcija u isto vreme", kazala je Babić.

Dodala je da je pored moguće korupcije, u takvim slučajevima potrebno zapitati se i da li je neko sposoban da obavlja toliki broj poslova na kvalitetan način i koje rezultate može da postigne. Ona je ukazala i da su, pored javnih preduzeća, plodno tle za korupciju i nenamensko trošenje para i političke partije.

"Građani ukazuju i na izvlačenje novca iz javnih preduzeća radi finansiranja političkih stranaka", kazala je Babić i kao slikovit primer koji je Agencija uočila u kontroli finasiranja političkih aktivnosti, navela kupovinu ulaznica za fudbalske utakmice, što se kasnije u izveštaju prikaže kroz specifikaciju troškova za rad sa članstvom.

Babić je navela i da se pojedine političke stranke često bave aktivnostima koje se ne mogu smatrati političkim, poput "humanitarnih davanja ili lekarskih pregleda". Prema njenim rečima, takođe, nisu retki ni primeri da stranke kasne sa podnošenjem finansijskih izveštaja, kao i da funkcioneri izbegavaju prijavljivanje imovine. Kao prostor za manipulaciju direktorka Agencija za borbu protiv korupcije vidi i to što zakon ostavlja mogućnost da funkcioneri prebace imovinu na punoletno dete ili nekog bližeg člana porodice. Ona smatra da je potrebno izmeniti zakon i u ovoj oblasti. Babić je, ipak, podsetila da Agencija nema mehanizme prisile kojima bi mogla da reaguje u nekim spornim situacijama, već da samo može da izrekne preporuku za nečije razrešenje ili konstatuje da je neko prekršio zakon.

Ostatak posla treba da obave policija, sudovi i tužilaštvo, a to nije uvek slučaj. Agencija nailazi i na probleme u prikupljanju podataka, pa se direktorka Tatjana Babić zalaže da novim zakonom Agenciji za borbu protiv korupcije bude dozvoljen neposredan pristup podacima drugih organa. Babić je kazala da se Agencija na čijem je čelu ne suočava sa direktnim pritiscima, ali da na odnos prema njoj ukazuje činjenica da državni organi neretko ignorišu i ne razmatraju na pravi način njene preporuke ili mišljenja.

Kao primer navela je podatak da Skuština Srbije nije ni razmatrala izveštaje o radu Agencije za 2011. i 2014. godinu. Prema njenim rečima pojedini funkcioneri nipodaštavaju rad Agencije, pokušavaju da je svrstaju na neku političku stranu i o tom nezavisnom telu govore na neprimeren način.

"I to je jedna vrsta pritiska" kazala je direktorka Agencije za borbu protiv korupcije.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track