FILANTROPIJA KAO STRATEŠKO OPREDELJENJE: Marija Mitrović, organizator VIRTUS nagrade za Kurir
Foto: Promo

FILANTROPIJA KAO STRATEŠKO OPREDELJENJE: Marija Mitrović, organizator VIRTUS nagrade za Kurir

Društvo -

Davanja motivisana emocijama, uglavnom su jednokratnog karaktera, dok kompanije svoje filantropske aktivnosti više usmeravaju u pravcu razvoja zajednice, poručuje u intervjuu za Kurir Marija Mitrović, menadžerka Trag fondacije koja je organizator VIRTUS nagrade. Motiv za pokretanje nagrade je bila i želja da e podstaknemo što širi krug pojedinaca i poslovnih subjekata da se uključe u filantropske inicijative.

Kako ste došli na ideju da organizujete VIRTUS nagradu? Trag fondacija se razvojem filantropije bavi od svog osnivanja, 2004. godine. Interesovanje za ovu oblast potiče od naše težnje da organizacije civilnog društva sa kojima radimo i koje podržavamo učinimo održivijim, nezavisnijim i fleksibilnijim i da ih barem delimično preusmerimo, sa međunarodnih i budžetskih izvora finansiranja, na podršku pojedinaca i preduzeća u njihovoj lokalnoj zajednici. Praćenjem ove oblasti, ustanovili smo da postoje brojni primeri individualne i korporativne filantropije u Srbiji, koji zaslužuju da budu javno istaknuti i nagrađeni. Motiv za pokretanje nagrade je bila i želja da, kroz isticanje dobrih primera, podstaknemo što širi krug pojedinaca i poslovnih subjekata da se uključe u filantropske inicijative i da ih podrže. Sada posle 10 godina da li se situacija u Srbiji promenila kada je u pitanju filantropija?U vreme pokretanja nagrade, korporativna filantropija je uglavnom bila zastupljena među velikim, stranim kompanijama koje posluju u Srbiji. Danas filantropske inicijative pokreću i domaće kompanije, a sve je izraženije i prisustvo malih i srednjih preduzeća, kao dokaz da društveno odgovorno poslovanje nije rezervisano isključivo za velike sisteme. Ohrabruje činjenica da je filantropija postala deo strateškog opredeljenja kompanija, što garantuje dugoročne rezultate i efekte koji će pozitivno uticati na kvalitet života velikog broja ljudi.U prethodnim godinama nije bila razvijena saradnja između profitnog i civilnog sektora. Na tom polju danas uočavamo značajan pomak, kroz partnerstva i programe koji se zajednički osmišljavaju i sprovode.Napredak je vidljiv i kada je reč o individualnoj filantropiji, koja ranije nije bila toliko izražena, zbog ekonomske krize i nepoverenja u pokretače filantropskih inicijativa. Danas su pojedinci najaktivniji darodavci, učestvuju u velikom broju inicijativa, a među njima ima i velikih donatora, koji izdvajaju značajne sume novca.

Šta za obične ljude znači filantropija? A kako filantropiju percipiraju kompanije?Kada je filantropija u pitanju, građani najčešće pomažu deci, ljudima sa zdravstvenim problemima, siromašnima. Može se reći da su im davanja motivisana emocijama i uglavnom su jednokratnog karaktera, kao neki vid humanitarne pomoći. Kompanije svoje filantropske aktivnosti više usmeravaju u pravcu razvoja zajednice, davanja su dugoročnog karaktera, ciljaju veći broj korisnika i često su povezana sa njihovom osnovnom delatnošću.Mi prvenstveno želimo da podstaknemo što veći broj pojedinaca i kompanija da se angažuju na polju filantropije, i da podrže rešenja od kojih će korist imati veći broj ljudi na duži rok. Koja je razlika između filantropije i društveno odgovornog poslovanja jedne kompanije?Društvena odgovornost predstavlja sveobuhvatni koncept poslovanja jedne kompanije koja teži da bude odgovorna prema zajednici u kojoj posluje. To podrazumeva etičnost, transparentnost poslovanja i izveštavanje, odnos prema zaposlenima, dobavljačima, partnerima i klijentima, kao i na brigu i uticaj na životnu sredinu. Filantropija je segment društveno odgovornog poslovanja koji predstavlja podršku kompanije nekoj neprofitnoj organizaciji ili instituciji kulture, socijalne ili zdravstvene zaštite u novcu, proizvodima, uslugama, vremenu i znanju zaposlenih. Koji su modeli filantropije zastupljeni u Srbiji?Kao i u svetu, u Srbiji su zastupljena davanja u novcu, robi i uslugama i volontiranje – doniranje vremena i znanja. Kada je reč o novčanim donacijama procena je da je, samo u 2015. godini, donirano preko 22 miliona evra. Koje su sve prepreke ulaganjima u opšte dobro?Kod građana su to najčešće nedostatak novca, sveopšta apatija, nepoverenje u pokretače akcija, sumnja da mogu da doprinesu rešenju problema ili da sama inicijativa može imati pozitivan ishod, slaba informisanost.Kod kompanija se prepreke ogledaju u smanjenim budžetima za filantropska davanja, transparentnosti pokretača inicijativa, izostanku podsticajnog zakonodavnog okvira, nedovoljnoj podršci medija ili čak nedovoljno dobro osmišljenim rešenjima za probleme koji su prioritetni za podršku.Trag fondacija se aktivno zalaže za rešavanje nekih od ovih pitanja kroz promociju filantropije, izgradnju poverenja sa partnerima, kao i zalaganje za unapređenje zakona i uvođenje poreskih olakšica za individualne donatore, jednostavnije poreske procedure i bolji sistem prikupljanja podataka o donacijama.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track