SRPSKI ŠPIJUN ČIJU DOKTRINU KORISTI VLADIMIR PUTIN: Savo Vladislavić je bio tvorac prve ruske obaveštajne službe, čovek od najvećeg poverenja cara Petra Velikog!
Foto: Arhiva, AP

predsednik rusije ODUŠEVLJEN CAKAMA VISPRENOG SRBINA

SRPSKI ŠPIJUN ČIJU DOKTRINU KORISTI VLADIMIR PUTIN: Savo Vladislavić je bio tvorac prve ruske obaveštajne službe, čovek od najvećeg poverenja cara Petra Velikog!

Društvo -

Vrhunski poznavalac mračnih tajni svetskih dvorova i neobuzdanih političara, ovaj Srbin učestvovao je u stvaranju prve ruske obaveštajne službe

Današnju stratešku saradnju Rusije i Kine mnogi u uzavreloj svetskoj areni vide kao osnovu globalne stabilnosti, ali malo ko zna da joj je temelje udario naše gore list Savo Vladislavić. Čovek od najvećeg poverenja ruskog cara Petra Velikog sklopio je pre skoro tri veka (5. aprila 1728), tada već u vreme vladavine Petra Drugog, sporazum o razgraničenju između dve sile.

Kabinet 1.701

Bio je autor „Tajnog opisa Kine po obalama i po putevima i po utvrđenjima i po vojnim bazama“, a na poverljiva dokumenta o snazi i stanju kineskog carstva Savo je stavio pečat pošto je, u tajnosti, tabanao peške, prevalio hiljade kilometara na konjima i kamilama, plovio jedrenjacima, ispitivao, potkupljivao... Nije se umorio, stigao je da stvori i obaveštajnu mrežu podižući gradove, karavanske stanice, manastire, iz kojih su mu prosleđivane informacije. Osnivač carskog „crnog kabineta“ 1.701, u kojem su bili najpouzdaniji špijuni, umeo je da zakuva i kod Turaka i kod pape, prijateljevao je sa cetinjskim knezom Danilom, stvarao veze u Francuskoj, Španiji...

Kad je Vladimir Vladimirovič Putin 2012. hteo da se konsultuje o novom međudržavnom ugovoru s Kinom, akademici su mu rekli da je postojeći, Savin, istorijski verifikovan i dobar. Inovirane su nijanse, sve je ostalo zacrtano onako kako je osmislio vispreni Hercegovac. Putin je odmah proučio njegov lik i delo i priznao da je - oduševljen!

foto: Ilustracija

Ko je ovaj čovek, tvorac moderne evroazijske špijunske mreže od Baltika do Sredozemlja, krajnjeg zapada Evrope do srca Kineskog carstva?

ZLATA VREDAN

Za 25 godina agenture bio je akter najvažnijih događaja koje je osmislio ruski car na osnovu njegovih špijunskih izveštaja: zaključio je lično mir s turskim sultanom, vojni savez s knezom Moldavije, konkordat s papom, pakt o prijateljstvu s kineskim carem, razgraničio Rusiju i Kinu... Savin potomak, pesnik i diplomata Jovan Dučić ukazao je i da je prvi postavio srpski problem kao glavni problem Balkana.

Ruskom dvoru Vladislavića je preporučio nemački filozof Lajbnic, s očeve strane Lužički Srbin. Za koga je do tada špijunirao, osim za Srbe, pouzdano se ne zna, ali nije se nećkao kad je stigao poziv Petra Velikog: valjalo je zbaciti turskog sultana Mustafu Drugog. Posao je, uz obmane i druge cake, obavio za tili čas, pa je opet išao u Carigrad da pomogne grofu Tolstoju da utvrdi mir i položaj ruskog poslanstva pod Ahmetom Trećim. Usput je išpijunirao sve što je trebalo, nacrtao precizne mape granica Osmanskog carstva, posebno uz Crno more. Potom se bacio na Kinu...

Grof Raguzinski

Rođen je 1664. u okolini Foče, sa nepunih 20 godina našao se u Dubrovniku. U jezuitskim školama je stekao visoko obrazovanje, trgovački poslovi odveli su ga 1698. u Carigrad i tu je počeo da obavlja prve obaveštajne poslove. Ubrzo je, na pragu 18. veka, uz ruskog cara postao najmoćniji Srbin. Uzeo je novo prezime, Raguzinski (Dubrovčanin), na titulu grofa nije morao dugo da čeka, kao ni na čin carevog tajnog savetnika, Orden Aleksandra Nevskog... Danas kažu da je Savo, osim što je bio naš agent br. jedan, utemeljivač srpsko-ruskih duhovnih veza.

LIČNA KARTA

Rođen: 1668, nije poznat tačan datum

Mesto: Jasenik

Umro: 17. 6. 1738.

Mesto: Sankt Peterburg

KARIJERA

Početak Školovao se u Dubrovniku u jezuitskim školama, znanje ekonomije stekao u Španiji i Francuskoj

Uspon Obaveštajnim radom počeo da se bavi u Carigradu 1698, kao trgovac je širio veze. Nemački filozof Lajbnic ga je preporučio caru Petru Velikom, 1701. osnovao prvu rusku obaveštajnu službu

Dostignuća Zbacio s prestola turskog sultana Mustafu Drugog 1703; sklopio 5. aprila 1728. sporazum o razgraničenju između Rusije i Kine

Kurir / E.K.

Foto: Arhiva, AP

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track