OMIKRON SMANJUJE MANEVARSKI PROSTOR, ALI TRAMPOV LEK SPASAVA ŽIVOTE! Gojazni s ovim bolestima su preživeli zahvaljujući njemu!
Foto: Profimedia

GLAVU SPASAVA u koroni

OMIKRON SMANJUJE MANEVARSKI PROSTOR, ALI TRAMPOV LEK SPASAVA ŽIVOTE! Gojazni s ovim bolestima su preživeli zahvaljujući njemu!

Društvo -

Iako im je omikron, svojim silnim mutacijama, smanjio manevarski prostor, monoklonska antitela, u narodu poznatija kao Trampov lek, pokazala su se kao dobro "oružje" na startu pacijentove borbe s kovidom i srpski lekari su zadovoljni kakav posao završavaju kod ugroženih i starijih, koji su u najvećem riziku da razviju težak oblik bolesti - bukvalno su spasavala glavu.

Monoklonska antitela, ona koja moraju da se daju u prvih 10 dana od početka simptoma i otkrivanja kovida (postoje i druga koja se daju kad je kovid uznapredovao, poznata su kao biološka terapija, a koriste se odavno za neke autoimune bolesti ), pacijenti primaju u dnevnoj bolnici preko infuzije, a načinjena su da "gađaju" baš tzv. šiljasti, spajk (S) protein korone, kojim se ona vezuje za ljudske ćelije, čime sprečavaju njeno širenje i razmnožavanje u organizmu. Tadašnji predsednik SAD Donald Tramp prvi je oktobra 2020. primio tada eksperimentalni koktel antitela REGEN-CoV2 (imdevimab i casirivimab) i antitela kompanije Eli Lili, a koje je Srbija, kao i monokonska antitela drugih proizvođača, nabavila minule godine.

Donald Tramp
Donald Trampfoto: AP

Klinički farmakolog prof. dr Slobodan Janković s Medicinskog fakulteta u Kragujevcu za Kurir navodi da se više monoklonskih antitela koristi za lečenje pacijenata sa blagim do umerenim kovidom koji su pod rizikom da razviju težu formu bolesti: etesivimab, bamlanivimab, imdevimab, casirivimab, tixagevimab, cilgavimab i sotrovimab. Ona blokiraju "šiljasti" protein na virusu, i sprečavaju njegov ulazak u naše ćelije.

prof. dr Slobodan Janković
foto: privatna arhiva

- Problem s omikronom je što ima 15 mutacija baš "šiljastog" proteina, pa ova monoklonska antitela ili ga ne blokiraju ili to čine slabije nego s ranijim varijantama. U toku su ispitivanja koja porede dejstva ovih lekova na omikron, a preliminarni rezultati ukazuju da cilgavimab i sotrovimab imaju efekat u određenom stepenu, ali slabije deluju nego na ranije sojeve. Potrebna su klinička ispitivanja da bi se doneo definitivan zaključak - objašnjava prof. Janković i dodaje da se u organizmu ta antitela zadržavaju od mesec dana do nekoliko meseci, ali koliko traje zaštita još nije sigurno.

MOGUĆE ALERGIJE

Budući da sijaset ljudi koji su imali deltu lane, sada dobijaju i omikron, pitanje je može li jedan pacijent dva puta primiti ovaj lek.

- Ponovno primanje istog monoklonskog antitela reguliše proizvođač u uputstvu, ali nije teoretski bez rizika, pošto se zbog prethodnog izlaganja ponekad može stvoriti preosetljivost, odnosno alergije - naglašava prof. Janković, dok profesorka Petrović navodi da se daju samo jednom:

- Obično je drugi put i lakša klinička slika, pa rizični pacijenti dobijaju samo oralni antivirusni lek, koji se daje u prvih pet dana bolesti - favipiravir ili molnupiravir.

I ZA ONE KOJ NE MOGU VAKCINU

U SAD i nekim drugim državama regulisana je primena monokonskih antitela kod nezaraženih ljudi koji ne mogu iz medicinskih razloga da prime vakcinu.

- Monoklonska antitela nisu zamena za vakcinu, ali ako neko iz medicinskih razloga ne može da je primi, donekle bi ga štitila - navodi prof. Janković.

Učinkom monoklonskih tela zadovoljna je prof. dr Marina Petrović, pulmolog u UKC Kragujevac, gde su sada uglavnom stariji pacijenti s brojnim pridruženim bolestima u osmoj i devetoj decenija života. Još se pomalo drži i delta soj, nije skroz nestao kao što neki misle, i zbog koga su pacijenti u intenzivnoj sa značajnim promenama na plućima, na visokim dozama kisoenika, pa i na respiratoru. A mnogi su se tako teške bolesti spasli upravo monoklonksim antitelima.

Marina Petrović
foto: Printskrin

- Najzadovoljnija sam REGEN-Co koktelom, koji spada u poslednje inovativne terapije. Lek se, koristeći dva antitela umesto jednog, na različitim mestima vezuje za spajk protein, čime smanjuje rizik od razvoja otpora virusa na tretman čak iako mutira. Smanjuje smrtnost kod visokorizičnih pacijenta (videti okvir koji su) ako se da u prvih 10 dana bolesti, pa čak i kod omikrona. Zaista sam zadovoljna, sva monoklonska antitela su značajni lekovi u grupi starijih pacijenata s pridruženim bolestima, kojima vakcina zbog svega toga nije napravila dobar odgovor - navodi prof. Petrović i dodaje da ni ovaj lek, kao ni svaki drugi, nije svemoguć, pa ipak oko 20% pacijenata ima progresiju bolesti do hospitalizacije, ali je učinak zaista veliki, a neželjeni efekti retki i prolazni.

STELT

Najnovija studija, objavljenja kao preprint u BioRxiv, pokazuje da iako sotrovimab i koktel Evusheld rade pritiv omikrona, odnosno njegove prve varijante BA.1, izgleda nemaju dejstvo kod varijante BA.2 - stelt omikrona. Po ovoj studiji, nijedna monoklonska antitela ne mogu da zaustave širenje stelta u organizmu. Ali, EMA je nedavno odobrila bebtelovimab, za koga, kako je preneo CNN, laboratorijski testovi pokazuju da deluje i protiv stelta.

ŠTA SU MONOKLONSKA ANTITELA

- sintetička stvorena antitela klonirana iz jedne jedine ćelije antitela

- neutrališuća su - blokiraju vezivanje korone za ćelije

- mora da se da u prvih 10 dana bolesti da bi imao efekta

- kao infuzija daje se u dnevnoj bolnici sat vremena, a pacijent otaje pod nadzorom lekara još sat, pa ide u kućnu izolaciju

- indikacije za primenu: indeks telesne mase veći od 35, hronična bubrežna bolesti, dijabetes, više od 60 godina, imunosupresivna terapija, hipertenzija, hronična opstruktivna bolest pluća, kardiovaskularne bolesti - mogući neželjeni efekti: blagi porast temperature, herpes usana, mučnina, osip po koži

Siniša Jevremović, Ljubica Žigri
foto: privatna arhiva

"POKLON" ZA ROĐENDAN

Ljubica Žigri i Siniša Jevremović, supružnici iz Dumbova s Fruške gore, kao i svi penzioneri imaju sijaset hroničnih bolesti, on čak i onkoloških problema i zato su se maksimalno čuvali korone. I uspevali su da joj umaknu više od godinu i po dana. Delta ih je stigla minule jeseni.

- Deca jedva da su dolazila kod nas, a imamo desetoro unučadi. Toliko smo se pazili da nisam dozvoljavao da iko nevakcinisan uđe u našu kuću, pa čak ni i dvorište. To je bila i stvar principa - smatram da treba svi da se vakcinišemo da bismo uradili što je do nas i zaštitili i sebe i druge. Ali, kad te hoće - hoće. Iako smo imali tri doze vakcine, kao i naši prijatelji koji su došli u svoju vikendicu, zarazili smo se. Ti divni ljudi s kojima smo pili kafu, nisu znali da su inficirani - priča nam Siniša.

Blaga temperatura bila je znak da nešto ne valja. I čim je ustanovljeno da su pozitivni, kao pacijenti s velikim izgledima da razviju tešku kliničku sliku, primili su monokolonska antitela.

- Primili smo ih baš na moj 73. rođendan, 31. oktobra. Verujte mi, lepši "poklon" za rođendan nisam mogao dobiti, kad je već takva situacija. Kada smo saznali da smo zaraženi bili smo uplašeni, tim pre što mi je kovid uzeo brata 2020. Ali, kada sam čuo da ćemo dobiti taj Trampov lek, već mi je bilo lakše - priča za Kurir Siniša.

A iako su parametri u krvi počinjali da im se kvare, iako su bili malaksali i iscrpljeni, najnoviji lek je uradio svoje.

- Za nekoliko dana sve je počelo da idu ka normali. Praktično smo bezazleno prišli kroz kovid, iako smo imali nezgodni delta soj. Ali i dalje smo na oprezu zbog omikrona. Nije nam se šaliti - dodaje Ljubica, koja veli i da nisu imali neželjenih reakcija do obilnog znojenja 2-3 noći.

Kurir.rs/J. S.Spasić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track