UBODI STRŠLJENA, OSA I PČELA MOGU BITI KOBNI PO ŽIVOT! Nisu samo alergični u opasnosti, ČOVEK MOŽE DA UMRE I ZA PAR MINUTA! (FOTO)
Stršljen / Ilustracija, Foto: Profimedia, Kurir

OPREZ

UBODI STRŠLJENA, OSA I PČELA MOGU BITI KOBNI PO ŽIVOT! Nisu samo alergični u opasnosti, ČOVEK MOŽE DA UMRE I ZA PAR MINUTA! (FOTO)

Društvo -

Može se desiti da nekoga slučajno, a posebno decu - dok jedu, recimo, lubenicu ili sendvič napolju, a ne primete neku od tih životinjki "na zalogaju" - ujedu za jezik i da dođe do gušenja

S lepim vremenom nas vreba još jedna opasnost, koja je posebno izražena tokom leta, pa sve do jeseni - mogućnost da nas ubode pčela, osa i posebno opasni stršljen i da ponekad, pre svega za onoga ko je alergičan ili pak nije znao da je alergičan, to bude kobno.

I nisu samo ugroženi oni. Može se desiti da nekoga slučajno, a posebno decu - dok jedu, recimo, lubenicu ili sendvič napolju, ukoliko ne primete neku od tih životinjki "na zalogaju" - ujedu za jezik. Tada dolazi do nagle reakcije, brzog otoka, što može dovesti do gušenja.

Ko bi rekao

U Beogradu ima oko 7.000 rojeva pčela

- Beograd ima mnogo pčela, i više od drugih mesta. Sam sam uspeo da do sada evidentiram 2.500 lokacija na kojima se nalaze rojevi pčela, koje sam video lično ili su mi ljudi dojavili. Ipak, siguran sam da ih ima dva ili tri puta više! - kaže Simonović i dodaje da je ove informacije dao Biološkom fakultetu, kao i da on košnice ne skida ukoliko nisu u blizini neke ustanove poput vrtića ili doma zdravlja.

Kad su i zašto opasni ubodi pčela, osa i stršljenova, kako reagovati kad se oni dogode, ali i ko može da ukloni divlja gnezda osa i stršljenova, razgovarali smo sa stručnjacima koji su nam dali odgovore na pitanja i razbili neke mitove.

Pčelar Slađan Simonović, koji se nalazi na čelu "SOS mobilne ekipe za spasavanje i zbrinjavanje pčela", za Kurir kaže da svakog dana ima tridesetak poziva ljudi koji vide rojeve. Nadstrešnice, terase, parkovi - sve su to mesta na kojima može biti pčela, ali i osa i stršljenova. Najviše ih mamimo slatkišima i otpadom na kojem ostaje šećer.

Slađan Simonović
foto: Privatna arhiva

Čak i kad dođu do vas, bilo da je u pitanju jedinka ili roj, zna se šta se sme raditi, a šta nikako ne sme. Simonović kaže da nikako u slučaju napada ne smemo mlatiti rukama i da je to najčešća greška koju ljudi prave.

- Koga napadne pčela, osa ili stršljen, ili pak ceo roj, treba da stane mirno i pokrije lice. Preporučljivo je i da legne na zemlju i takođe lice drži pokriveno, jer insekt neće da ide tako nisko da bi ujedao.

Epipen je spas

Injekcija koja glavu čuva

Oni koji znaju da su alergični na ujed pčele, ose ili stršljena često sa sobom nose "epipen", autoinjekciju adrenalina koja se daje po istom principu po kom osobe s dijabetesom sebi daju terapiju.

- "Epipen" ne košta malo, ali je veoma korisno da ga imaju osobe koje su alergične. Takođe, kalcijum može biti od koristi, pa čak i so, koja se u maramici kao grudva drži osobi koja se guši jer se tako pojačava pritisak - kaže pčelar Simonović.

Doktorka Radmila Šehić, specijalista opšte medicine, za Kurir kaže da ovi insekti najčešće napadaju kad su ljudi na izletu, odnosno tamo gde ima dosta hrane i pića.

Radmila Šehić
foto: 'Printscreen

- Kad u prirodi ima dosta otpadaka koji su slatki, šećerni, oni privlače insekte. Mame ih i osobe koje se parfemišu i nose cvetne dezene. Dodaje da u kategorizaciji jačine ujeda pčele, ose i stršljena svakako prednjači stršljen, koji je i najagresivniji.

- Ubod stršljena najviše boli, jer je njegova žaoka velika. Procentualno, kod njegovog ujeda dešava se najčešće burna alergijska reakcija, češće anafilaktička reakcija s gušenjem, gubitkom daha svesti, a statistički najviše ugrožava ljudski život.

Nije loše znati

Gde se možete testirati da li ste alergični

Dr Radmila Šehić kaže da svako može da proveri da li je alergičan na ubod ose, pčele ili stršljena u svakom većem tercijalnom centru, ali i u manjim gradovima na dermatološkim klinikama, zavodima za zaštitu zdravlja i ustanovama koje imaju sopstvenog alergologa.

Doktorka Šehić kaže da su izuzetno opasni ubodi po licu, u predelu očiju, usana ili jezika, kao i vrata, i da za alergične jedan ubod može biti koban.

- Osobe koje su alergične već znaju da odmah po ujedu moraju da popiju antihistaminik, da stave kortikoidnu mast na mesto ujeda i da pohitaju lekaru po antišok terapiju, jer su nekad u pitanju minuti kako bi se spasao život, jer ujed insekta posebno u predelu glave zapušava disajne organe kao da ih je neko stegnuo pesnicom. Osoba može da doživi anafilaktički šok i život joj je ugrožen. Strah ovde može da bude koristan pošto se dodatno luči adrenalin, koji deluje dobro u tim trenucima jer je svakako prvi lek u antišok terapiji koju takav pacijent prima.

pčela, pčelar
foto: RINA

Svaka zdravstvena ustanova, pa čak i najmanja seoska ambulanta, mora da poseduje ovu antišok terapiju. Objasnila je da se osobama koje nisu alergične preporučuje da na mesto uboda stave hladnu oblogu i da se jave lekaru, za svaki slučaj.

MIT ILI ISTINA Da li dim cigarete tera pčele, ose i stršljenove?

Simonović: - To je mit. Dim životinju samo omami, ali se ona vrati.

MIT ILI ISTINA Pomaže li bokvica kad vas ujede insekt?

Simonović: - To je mit. Otok ne može da splasne ako se stavi list bokvice. Pomaže samo nešto što je hladno i što skuplja krvne sudove - voda, krpa, kamen.

MIT ILI ISTINA Aspirin i andol posle ujeda?

Dr Šehić: - "Aspirin" i "andol" nemaju efekta pri ujedu ose, pčele ili stršljena. Mogu da pomognu samo antihistaminik, kortikosteroid i adrenalin.

MIT ILI ISTINA Pčele, ose i stršljenovi napadaju onoga ko je znojav?

Dr Šehić: - Kad je neko znojav, ne idu pčele na njega toliko koliko ih privlače veštački mirisi, parfemi. Retko kada će napasti nekog radnika koji se oznojio na polju, jer je to miris koji životinja već poznaje.

MIT ILI ISTINA Da li se valjati po travi kad nas napadnu pčele, ose ili stršljenovi?

Simonović: - Ne treba bežati od insekata, posebno onih u grupi, ne treba se ni valjati jer ih to može dodatno razbesneti. One idu na pokret.

Neki od tragičnih slučajeva

26. 8. 2012 - D. Š. (40) iz Pančeva preminuo je od ujeda stršljena. On je s bratom i prijateljima bio na splavu kad ga je usred jela ubo stršljen. Očevici su rekli da se stršljen nalazio u njegovom sendviču. Samo desetak minuta nakon ujeda D. Š. je preminuo.

12. 8. 2015 - Đ. R. (45) iz mesta nadomak Gornjeg Milanovca umro je posle ujeda stršljena prilikom seče stabla jabuke u kojoj se nalazilo njihovo leglo.

04. 4. 2016 - I. P. (36) iz jednog vranjskog sela, vozač, umro je na terminalu niškog aerodroma "Konstantin Veliki" nakon što su ga stršljen ili osa uboli u stomak.

12. 7. 2018 - V. M. (43) iz Užica preminuo je nakon uboda stršljena. Lekari doma zdravlja u Bajinoj Bašti su pokušali reanimaciju, ali nisu uspeli.

30. 4. 2018 - N. S. (47) preminuo je kad ga je, dok je sa još dvojicom muškaraca sekao stablo u šumi nadomak Stanara, napao i izbo roj stršljenova.

21. 8. 2018 - Muškarac (46) iz okoline Prijepolja preminuo je nakon ujeda stršljena. Ubo ga je insekt dok je brao jabuke u porodičnom voćnjaku.

13. 7. 2019 - S. K. (38) iz Leskovca, samohrana majka maloletne devojčice, preminula je kad ju je ubo stršljen dok je skupljala veš sa žice.

2. 10. 2019 - R. S. (37) iz sela nadomak Ivanjice preminuo je nakon uboda stršljena.

4. 7. 2020 - M. V. (27) preminuo je nakon ujeda stršljena dok su ga prevozili od Modriče do bolnice u Doboju.

7. 10. 2021 - Muškarac (33) iz Našica u Hrvatskoj umro je nakon uboda stršljena.

Suzana Trajković

Bonus video:

09:20

SLATKA PRIČA DAVIDA I DARIJA: Usred Dorćola drže 2.000.000 pčela! Urbano pčelarstvo normalna pojava u svetu, a ima ga i Beograd

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track