KOMARCI GRIZU I PRENOSE VIRUS ZAPADNOG NILA: Hiperprodukcija na Dunavu, ovo nije viđeno poslednjih 50 godina! Ovako se zaštitite
Foto: Kurir/M.B., Shutterstock

KOMARCI GRIZU I PRENOSE VIRUS ZAPADNOG NILA: Hiperprodukcija na Dunavu, ovo nije viđeno poslednjih 50 godina! Ovako se zaštitite

Društvo -

Dosadne krvopije, komarci, i dalje prave problem u Srbiji a osim što grizu prenose i virus Zapadnog Nila od kog iz nedelje u nedelju raste broj obolelih.

Kako se saznaje, aktivnost komaraca očekuje se još mesec dana, a u Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju kažu da se smanjuje broj lokacija na kojima ima pozitivnih na groznicu Zapadnog Nila.

Sa druge strane, u Vojvodini je u avgustu zabeležena najveća hiperprodukcija komaraca u poslednjih 50 godina, ali ono što je dobro jeste da kućni kuleks pipiens komarac koji prenosi virus Zapadnog Nila gubi bitku u brojnosti sa rečnim komarcima.

- Brojnost običnih komaraca se smanjuje u skladu sa sezonom. Takođe se smanjuje i broj pozitivnih lokacija, a ove godine je njihov broj znatno manji nego prethodne sezone, do sada imamo samo 28 pozitivnih lokacija, kao i broj obolelih od groznice Zapadnog Nila koji je bio 226 u 2022. godini - kaže dr sci biologije Ivan Aleksić iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju.

Po poslednjem Izveštaju Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanoviž Batut", dо 9. septembra 2023. gоdinе rеgistrоvаno je ukupnо 69 slučајеvа оbоlеvаnjа оd grоznicе Zаpаdnоg Nilа u humаnој pоpulаciјi.

Najviše obolelih je u Bеоgrаdu i u Јužnоbаčkom okrugu, a obolelo je 40 muškaraca i 29 žena, stаrоsti оd 18 dо 89 gоdinа.

Dario Aćimović PR "Ciklonizacije" iz Novog Sada kaže da brojnost komaraca varira u zavisnosti od geografskog položaja opština.

- Neouobičajeno za ovo doba godine najveću brojnost imaju gradovi i opštine koji leže na Dunavu, što je posledica hiperprodukcije rečnih komaraca izazavane drugim visokim vodostajem u avgustu. Razlog su obilne kiše i poplave koje su se dogodile početkom i sredinom avgusta u Alpe - Adria regionu. U nedeljama koje su usledile ove poplave dovele su do neuobičajeno visokog vodostaja Dunava na našem području. Ukratko – Dunav je napunio i aktivirao izvorišta rečnih komaraca. Posle povlačenja, uz visoke temperature vazduha, dobili smo hiperprodukciju komaraca na ogromnim površinama. Ovakva situacija u avgustu nije zabeležena unazad 50 godina, koliko se “Cikloniozacija” bavi suzbijanjem komaraca na teritoriji Vojvodine. Naši stručnjaci su, prateći sve parametre, predvideli ovu situaciju i već sa prvim aktiviranjem izvorišta početi su larvicidni tretmani. U momentu kada je došlo i do izletanja odraslih jedinki rečnih komaraca startovali su i tretmani protiv odraslih komaraca sa zemlje, sa vode, a potpom i iz vazduha avionima i helikopterima - objašnjava Aćimović.

komarac
foto: Shutterstock

Kada je reč o komarcima, ova godina je, sada već evidentno, dokaz da je došlo do klimatrskih promena i da na našim prostorima sada već imamo znatno izmenjene klimatske uslove, u odnosu na ono što se smatralo uobičajenim.

- Setimo se proleća i početka leta koje je obeležio “balkanski monsun” – dug period obilnih padavina i visokih temperatura vazduha i visokih vosdostaja reka, pa onda perioda visokih temperatura i superćelijskih oluja, zaključno sa poplavama u Alpe - Adria regionu u avgustu. Ukratko, ne samo da je došlo do neophodnosti većeg broja tretmana protiv komaraca, nego je i sama sezona komaraca koje je nekada trajala od juna do avgusta, sada skoro duplo duža i traje već od aprila pa do kraja septembra, iznimno i duže. Tome treba dodati i to da već godinama nismo imali prave zime sa vezanim ledenim danima koje su prirodni reduktor brojnosti komaraca - objašnjava sagovornik.

Aćimović podseća da se oni bore sa tri vrste komaraca.

- Osim ruralnih - rečnih komaraca, to su još urbani ili kućni komaraci, čija su izvorišta kanali, bare, i sve druge manje vodene površine u dvorištima, kao što su kišnjičare, kofe sa vodom, zapušeni oluci, septičke jame i od 2018. godine sa invazivnom tropskom vrstom azijskog tigrastog komaraca.

On kaže da je virus Zapadnog Nila prisutan na našem području već godinama i ljudi moraju da budu svesni da on neće nestati.

- Zvanično je detektovan 2012. godine, a već 2013. godine Srbija je imala najveću epidemiju na teritoriji Evrope. Rezervoar ovog virusa su ptice. Prenošenje virusa sa komaraca na ljude obično se dešava pred kraj sezone, u avgustu i septembru, jer je to vreme kada komarci menjaju domaćine i krvni obrok uzimaju i sa ptica i sa ljudi. Prenošenje virusa zavisi i od temperature. Izrazito visoke temperature, recimo, pogoduju bržem razvoju virusa. U komarcu koji se hranio na zaraženoj ptici on se brže razvija, odnosno pre dostiže virulentnost i osigurava prenošenje na čoveka na kojem se komarac potom hrani. U zaštiti zdravlja građana ključno je tokom cele sezone držati brojnost komaraca pod kontrolom i na vreme prekinuti ovaj lanac prenošenja. Važno je da se sistematski radi na suzbijanju komaraca i da se ne dospusti da komarci opstanu toliko dugo da uzmu krvni obrok sa ptice, polože jaja, a onda ponovo uzmu krvni obrok sa čoveka i tako prenesu virus - podseža Aćimović i dodaje da je ovogodišnja sezona komaraca neuporediva sa bilo kojom do sada:

- Činjenica je da imamo povećanu brojnost komaraca, a da broj zaraženih ljudi ne prati tu povećanu brojnost. Naša pretpostavka je da razlog za to povećana brojnost rečnih komaraca, tako da kućni komaraci koji prenose virus Zapadnog Nila, gube u kompetenciji sa rečnim koji su krupniji i daleko bolji letači.

Preporuke Instituta "Batut" za zaštitu od komaraca

  • koristite repelente na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom
  • nosite odeću dugih rukava i nogavica, svetle boje. Najbolje je da bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odeću.
  • izbegavajte boravak na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru
  • koristite zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta
  • ako je moguće, boravite u klimatizovanim prostorima, broj insekata u takvim uslovima značajno je smanjen
  • izbegavajte područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare
  • najmanje jednom nedeljno ispraznite vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, iz kanti, buradi i limenki
  • uklonite odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu

(Kurir.rs/Telegraf)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track