Slušaj vest

Turci su krajeve Bihora i Rožaja zaposeli 1455. godine. Tada je izvršen i prvi popis tih krajeva iz kog se vidi da su pripadali oblasti Brankovića odnosno krajištu Bega - Ishakovića. Iz turskih popisa 15/16 i 17 veka vidi se da je stanovništvo u Rožajama i Bihoru bilo hrišćansko, a da su retki pomeni muslimanskog stanovništva... Interesantan je podatak da su Rožaje naselili Kuči i Klimenti kao hrišćani, ali su postepeno islamizirani - navodi Fejsbuk stranici Društvo ljubitelja istorije citirajući dr Ejupa Mušovića.

Mušović je bio istoričar, autor više publikacija koje su se bavile kulturno-istorijskim nasleđem i etničkom istorijom Novog Pazara, Sjenice i Tutina, kao i istorijom muslimana Crne Gore i novopazarskih Jevreja.

Na ovu objavu komentarom se nadovezao Alija Đukić.

- U svakom bihorskom selu postoje crkvišta, odnosno mesta na kojima su se nekad nalazile crkve. Pravoslavno stanovništvo je te krajeve napustilo krajem 17. veka Carnojevićevom seobom, a onda su te krajeve naselili islamizirani Vasojevići, Kuči, Piperi i ostali. Islamizirani Klimenti i Hoti takođe. Moji preci su početkom 18. veka tako došli na Polici (Goražde) iznad Budimlje pored Berana na samu granicu Vasojevića i Bihora - naveo je Alija i dodatno pojasnio:

- Brdo na Goraždu koje su moji naselili se i danas zove Glavica Đukića. Na zemlji koju su posedovali takođe bilo crkvište za koje niko osim mojih nije znao. Odlaskom sa Police moji su prodali deo zemlje, ali su staro crkvište izuzeli iz prodaje i rekli komšijama kojima su zemlju prodali (Savovićima i Nenadovićima) da taj deo ne prodaju nego ostavljaju da se tu podigne crkva. Crkva je kasnije (90-ih) i podignuta na istom mestu.