EKSKLUZIVNO OTKRIVAMO DRŽAVNU TAJNU STARU 45 GODINA! AKCIJA "TUGA": Ovo su svi detalji Titove sahrane - Pogledajte dokumenta državnih službi (FOTO)
Sve službe bezbednosti su maksimalno mobilne - stanje bezbednosti u zemlji povoljno, navodi se u izveštaju o pripremi za pogreb u Beogradu
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i glavni grad Beograd stali su u bolu 8. maja 1980. godine. Reka Jugoslovena u suzama, 33 predsednika država, 21 premijer, četiri kralja i pet prinčeva okupili su se pre 45 godina na sahrani doživotnog predsednika SFRJ - Josipa Broza Tita. Takav pogreb svet nije video.
Sedmodnevna žalost
Neprikosnoveni komunistički lider Josip Broz umro je u 88. godini u bolnici u Ljubljani 4. maja 1980. godine, kako je zabeleženo, u 15.05 časova. Sve svetske agencije prenele su kao hitnu vest o Brozovoj smrti, a u Alžiru je, na primer, prekinuto zasedanje centralnog komiteta, koji je minutom ćutanja odao počast jugoslovenskom predsedniku. U Jugoslaviji je proglašena sedmodnevna žalost. U Splitu je prekinuta utakmica Hajduk - Crvena zvezda. U sećanjima je ostala scena kako igrači Hajduka i Zvezde zagrljeni na centru plaču, dok je s tribina, na kojima je bilo 50.000 ljudi, krenula pesma:”Druže Tito, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo...”. Jecao je Poljud, plakala je Juga.
Plavim vozom kovčeg s telom Josipa Broza je iz Ljubljane 5. maja prebačeno u Beograd. Niz prugu kroz Sloveniju i Slavoniju klizila je pesma „Za svaku dobru reč, kaj reći si mi znao...”. I dizel-lokomotive, koje su vukle Plavi voz, bile su u ime bratstva i jedinstva naroda i narodnosti Jugoslavije nazvane - Dinara, Kozara, Sutjeska i Neretva.
Pogrebna povorka s Titovim telom stigla je do zgrade Skupštine SFRJ u Beogradu 5. maja. Kovčeg s posmrtnim ostacima prekriven je jugoslovenskom zastavom i izložen u centralnom holu. U naredna dva dana holom će proći, uz hiljade ožalošćenih drugarica i drugova, i delegacije sa svih svetskih meridijana kako bi položile cveće i vence i izjavile saučešće.
- U nizu delegacija stajali su zajedno ljudi koji pripadaju različitim strankama i koji iza sebe imaju godine teških međusobnih sukoba - opisano je u knjizi „Poslednja Titova bitka”, čiji su autori Stane Ivanc i Radoslav Mirosavljev, koji su zabeležili da se u Beogradu 8. maja 1980. okupilo 218 delegacija iz 126 zemalja.
Od Tita su se 8. maja u Beogradu, između ostalih, oprostili i Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta Druga i premijerka Margaret Tačer, indijska premijerka Indira Gandi, predsednik Rumunije Nikolaje Čaušesku, prvi predsednik Severne Koreje Kim Il Sung, Kenet Kaunda, predsednik Zambije, i Sadam Husein, predsednik Iraka... Ispred Kuće cveća nalazio se čitav svet. Samo tadašnji američki predsednik Džimi Karter od bitnih ljudi nije došao, već je poslao potpredsednika Voltera Mondejla i svoju majku Lilijan.
- Iz raznih izveštaja vidimo da je to bio najveći broj stranih delegacija na visokom nivou koje su se sastale - naveo je Ivan Ivanji, književnik i Titov prevodilac.
Pojačane mere
Uoči Titove smrti, dok je narod slušao svakodnevna saopštenja lekarskog konzilijuma iz Ljubljane i brinuo za Titovo zdravlje, a delegacije se spremale na put na sahranu u Beograd, služba je radila svoj posao. Kurir ekskluzivno objavljuje kako su tekle pripreme za sahranu veka pod oznakom „Državna tajna - informacija o preduzetim merama u akciji ‚Tuga’”.
„Sve službe bezbednosti su maksimalno mobilne - stanje bezbednosti u zemlji povoljno;
- Formiran međuresorski i međurepublički štab za akciju, sačinjen poseban plan stalnog dežurstva;
- U slučaju otvaranja akcije dao bi se nalog svim službama u celoj zemlji za preduzimanje pojačanih mera obezbeđenja po PRVOM stepenu;
- Izučena trasa kretanja specijalnog voza od Ljubljane do Beograda (planovi obezbeđenja postoje - u slučaju potrebe preispitali bi se i naložilo bi se nadležnim republičkim i pokrajinskim sekretarijatima preduzimanje pojačanih - potrebnih mera obezbeđenja na trasi kretanja, mestima zadržavanja i usporavanja. Planirane posebne mere obezbeđenja specijalnog voza u oba pravca (Gardijska brigada - OUP);
- U SR Srbiji - Beogradu sačinjeni posebni planovi obezbeđenja koji stupaju na snagu u datom momentu. Ovim planovima predviđeno je angažovanje 5. 780 radnika UP i organa bezbednosti JNA, i to:
- na području grada, u jednoj smeni, angažovalo bi se 640 radnika (pešačke i auto patrole),
- na pokrivanje železničkog čvora i pojačanu pratnju vozova predviđeno angažovanje 150 radnika,
- na pojačanom obezbeđenju mostova predviđeno angažovanje 80 radnika SM za rečni saobraćaj,
- na pojačanom obezbeđenju aerodroma Beograd već je angažovano 200 radnika,
- na obezbeđenju trasa kretanja i objekata, gde bi se odvijala akcija, bilo bi angažovano 2. 750 radnika, od čega 1. 400 u civilu,
- za dubinsko obezbeđenje (pokrivanje 304 zgrade, sporedne ulice, šira zona oko rezidencija i dr.) predviđeno angažovanje 350 radnika,
- za obezbeđenje hotela gde će biti smeštene određene strane ličnosti i delegacije predviđeno angažovanje 120 radnika,
- za regulisanje saobraćaja u gradu 220 radnika...
***
- U dogovoru s predstavnicima društveno-političkih organa bile bi angažovane znatne snage društvene samozaštite na pokrivanju vitalnih objekata na teritoriji grada (vodovod i kanalizacija, trafostanice, radio-stanice i drugi objekti);
- Posebnim planom Brigade milicije SSUP - a predviđeno preduzimanje pojačanih mera obezbeđenja objekata saveznih organa i organizacija, stranih DK predstavništava i objekata, odn. stanova određenih ličnosti federacije, republika i autonomnih pokrajina - predviđeno angažovanje 900 radnika;
- Sačinjeni posebni - detaljni planovi obezbeđenja Skupštine SFRJ i Doma sindikata Jugoslavije;
- Na poslovima neposrednog obezbeđenja određenih stranih ličnosti i delegacija posebnim planom predviđeno angažovanje oko 400 radnika organa UP i organa bezbednosti JNA i oko 150 radnika SSIP, kao oficiri za vezu;
-U sklopu planiranih mera posebnim planovima predviđeno angažovanje posebnih snaga za kontradiverzionu zaštitu na svim objektima - punktovima i trasama kretanja.
Institut bezbednosti i društvene samozaštite staviće, na zahtev, Gradskom štabu na raspolaganje potreban broj tehničkih sredstava i radnika.
- Savezni sekretarijat, zajedno s nadležnim službama u republičkim i pokrajinskim sekretarijatima, pravi poseban plan za obezbeđenje funkcionisanje sistema veza u vanrednoj situaciji. Poseban plan funkcionisanja i korišćenja veza (UKT radio-stanice, posebni kanali, telefoni...) sačinjeni su za potrebe obezbeđenja određenih stranih ličnosti i delegacija i obezbeđenje saobraćaja specijalnog voza;
Savezni sekretarijat je sačinio poseban plan za obezbeđenje svih vrsta propusnih dokumenata...
Posebno naglašavam da su sačinjeni ili su u brzanjoj pripremi, u svim socijalističkim republikama i soc. autonomnim pokrajinama, a posebno u Saveznom sekretarijatu (s obzirom na prisustvo u Beogradu velikog broja stranaca i obaveštajno interesantnih lica) planovi za potpuno pokrivanje svih vrsta neprijatelja i bezbednosno interesantnih lica. Službe bezbednosti neće dozvoliti da iz republika i pokrajina krenu bez kontrole takva lica prema mestima gde bi se odvijala akcija, a lica koja budu tu biće onemogućena u svojoj aktivnosti.
Mogu vas uveriti da je mobilnost, organizovanost i spremnost službe bezbednosti da nas ništa neće, odn. ne može iznenaditi.”
Kolektivno rukovodstvo
Informacija o preduzetim merama u akciji „Tuga”, koju Kurir ekskluzivno objavljuje, nije potpisana, ali dosta govori činjenica da je pronađena u fundusu koji je ostavio Franjo Herljević, koji je u periodu od 1974. do 1982. godine obavljao je dužnost saveznog sekretara za unutrašnje poslove SFRJ.
Mislilo se i šta posle smrti doživotnog predsednika. Bilo je jasno da Jugoslavija nema lidera formata Josipa Broza, da Tito nije pripremio i ostavio naslednika, već je vlast s pojedinca prebačena na kolektivno rukovodstvo - Predsedništvo SFRJ, na čijem čelu bi se smenjivali predsednici. Ustanovljenje kolektivnog šefa države nije bila novina u Jugoslaviji, pošto se na čelu FNRJ od 1. decembra 1945. do januara 1953. godine nalazio Prezidijum Narodne skupštine. Funkciju predsednika od 1980. do 1991. obavljalo je 13 funkcionera, a poslednji u toj predratnoj zajednici bio je Stjepan Mesić, koji je u decembru 1991. izgovorio: - Obavio sam zadatak, Jugoslavije više nema - hvala vam lepo!”
Komunisti kao da su očekivali da će predsednik posle Tita imati velikih problema, pa su pre smrti Josipa Broza sačinili plan. Komunisti su slutili da je posle smrti Tita i Jugoslavija na samrti.
Prvi put sada u Kuriru su i „Mere koje treba pripremiti i koje će se preduzimati u slučaju da predsednik republike bude sprečen u vršenju svoje funkcije”, a koje su verzalom zavedene pod misterioznom oznakom „državna tajna”.
1. Izdati pripremljeno naređenje za određen stepen pripravnosti u oružanim snagama saveznom sekretaru za narodnu odbranu.
2. Izdati pripremljeno naređenje za određen stepen pripravnosti u društveno-političkim zajednicama predsedniku Saveznog izvršnog veća.
3. Pripremiti i izdati odluku o izboru predsednika Predsedništva SFRJ i novog potpredsednika i objaviti je u Službenom glasniku SFRJ.
4. Pripremiti i pristupiti sprovođenju plana mera bezbednosti u zemlji, naročito u odnosu na zaštitu najviših organa federacije, socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina i određenih objekata, kao i u odnosu na kontrazaštitu od poznatih neprijateljskih elemenata.
Plan priprema i po datom odobrenju od strane Predsedništva SFRJ sprovodi SSUP.
5. Pripremiti i pristupiti sprovođenju člana spoljnopolitičkih mera.
Plan priprema i po datom odobrenju od strane Predsedništva SFRJ sprovodi SSIP.
6. Pripremiti i pristupiti sprovođenju plana informativno-propagandne delatnosti preko sredstava javnog informisanja.
Plan priprema i po datom odobrenju Predsedništva CK SKJ sprovode odgovarajuće službe CK SKJU i SK SSRNJ.
7. Pripremiti i pristupiti sprovođenju plana kontakata (konferencija i sl.) sa stranim dopisnicima akreditovanim u našoj zemlji.
Plan priprema i po datom odobrenju Saveznog izvršnog veća sprovodi Savezni sekretarijat za informacije.
Smrt Josipa Broza predstavljala je, ispostaviće se, i kraj Jugoslavije. Vlast je s jednog čoveka prešla na kolektivno rukovodstvo - Predsedništvo SFRJ. Lazar Koliševski bio je prvi predsednik Predsedništva SFRJ, a mnogi političari i istoričari su Brozovu smrt označili kao početak raspada Jugoslavije.
Uglješa Balšić
"GOTOVA PRIČA! SAD SLUŠAM NAROD KOJI NIJE BAHAT, OSION" Vučić objavio snimak iz Niša: Rekli su da ne smemo da dođemo a mi smo ovde napravili najveći skup ikada